La'au La'au e Pei o La'au - Malamalama i Au La'au ma Fai Fa'ato'aga Manaia

La'au e Pei o Le vao

E uiga i La'au La'au ma La'au e Pei o Le vao:

Laʻau e tele lava multicellular meaola, tele photosynthetic eukariota o le malo laau toto. I tala fa'asolopito, o la'au na faia o se tasi o malo e lua e aofia ai mea ola uma e leai manu, ma mea uma aluga ma meaʻai sa fai o ni laau. Ae ui i lea, o faʻamatalaga uma o loʻo iai nei o Plantae e le aofia ai le gaʻo ma nisi algae, faʻapea foʻi ma le faʻataʻitaʻiga (o le archaea ma pakiteria). E tasi le faauigaga, o laau e fai ai le clade Viridiplantae (igoa Latina mo “laau lanumeamata”), o se vaega e aofia ai le fugalaʻau laʻauconifers ma isi gymnospermsferns ma a latou uovao nifoatelimu, Ma le limulimu lanumeamata, ae le aofia ai le lanu mumu ma limu enaena.

O laau lanu meamata e maua mai ai le tele o lo latou malosi mai susulu o le la e ala i photosynthesis e ala i le tulaga muamua chloroplasts e mafua mai i endosymbiosis i cyanobacteria. O latou chloroplasts e iai chlorophylls a ma le b, lea e maua ai lo latou lanu meamata. O nisi laau e parasite or mycotrophic ma ua leiloa le malosi e gaosia ai le tele o chlorophyll poʻo le photosynthesize, ae o loʻo i ai pea fugalaau, fualaau aina, ma fatu. O laʻau e faʻaalia e toe gafa o feusuaiga ma fesuia'iga o augatupulagae ui lava faʻataʻitaʻiga asexual e masani foi.

E tusa ma le 320,000 ituaiga o laau, lea o le tele o le tele, e tusa ma le 260-290 afe, fua mai fatu. O la'au lanumeamata e maua ai se vaega tele o le okesene mole mole o le lalolagi, ma o le fa'avae lea o le tele o meaola faanatura o le lalolagi. La'au e fua mai fatufua, ma fualaau faisua faia foi meaai masani a tagata ma sa tausi aiga mo le afe tausaga. O laau e tele fuata ma isi fa'aoga, e pei o mea teuteu, fale meamea tusitusi ma, i le tele o ituaiga eseese, ua avea i latou ma puna o vailaau ma vaila'au fa'afoma'i. O le su'esu'ega fa'asaienisi o la'au ua ta'ua o suauʻu, o se lala o biology.

Faamatalaina

O mea ola uma sa masani ona tuu i se tasi o vaega e lua, laau ma manu. O lenei fa'avasegaga e ono amata mai Aristotle (384 BC – 322 BC), o le na faia le eseesega i le va o laau, e masani ona le minoi, ma manu, ia e masani ona feaveai e pue a latou meaai. Mulimuli ane, ina ua Linnaeus (1707–1778) faia le faavae o le faiga faaonaponei o fa'avasegaga fa'asaienisi, o nei vaega e lua na avea ma malo Vegetabilia (mulimuli Metaphyta po'o Plantae) ma Manu (e taʻua foʻi Metazoa).

Talu mai lena taimi, ua manino mai o le malo laau e pei ona faamatalaina muamua e aofia ai le tele o vaega e le fesootai, ma le meaʻai ma le tele o vaega o aluga na aveesea i malo fou. Ae ui i lea, o nei meaola e masani ona taʻua o laʻau, aemaise lava i tulaga lauiloa.[pese manaʻomia]

O le faaupuga "la'au" e masani ona fa'aalia ai le umiaina o uiga nei: multicellularity, umiaina o puipui sela o lo'o i ai. sela sela, ma le malosi e faatino ai le photosynthesis ma chloroplasts muamua.

Fa'amatalaga lata mai o Plantae

Pe a fa'aoga le igoa Plantae po'o le laau i se vaega patino o meaola po'o lafoga, e masani ona faasino i se tasi o manatu e fa. Mai le itiiti ifo i le tele e aofia ai, o vaega nei e fa o:

Igoa (s)aotelegafaʻamatalaga
La'au fanua, e ta'ua foi embryophytalaau toto sensu strictissimoLa'au i le uiga sa'o Aofia ai le atevao nifolimu, ma laau toto, fa'apea fo'i ma la'au fa'ato'aga e pei o vaega nei o lo'o ola (fa'ata'ita'iga, Metaphyta Whittaker, 1969, Plantae Margulis, 1971).
La'au lanumeamata, e lauiloa foi ViridiplantaeViridiphytaChlorobionta or Chloroplastidalaau toto sensu rigoLa'au i se uiga sa'o Aofia ai le limulimu lanumeamata, ma laau fanua na tutupu mai i totonu, e aofia ai stoneworts. O lo'o fa'aauau pea ona fa'atino sootaga i le va o kulupu o la'au, ma e matua'i eseese lava igoa o lo'o tu'uina atu ia i latou. O le clade Viridiplantae e aofia ai se vaega o meaola e iai sela sela i latou sela sela, maua chlorophylls a ma b ma maua palasitika e saisaitia e na o le lua pa'u e mafai ona fa'atosina ma fa'aputu ai masoa. O lenei clade o le autu autu lea o lenei tusiga (faataitaiga, Plantae O Copeland, 1956).
archaeplastid, e lauiloa foi o Plastida poʻo Primoplantaelaau toto sensu latoLa'au i se uiga lautele e aofia ai la'au lanumeamata o lo'o lisi atu i luga fa'atasi ai ma limu mumu (rhodophyta) ma le glaucophyte algae (Glaucophyta) lena faleoloa masoa Florida fafo o plastids, i le cytoplasm. O lenei clade e aofia ai meaola uma na maua i le tele o tausaga ua mavae chloroplasts muamua tuusao e ala i le lofia cyanobacteria (faataitaiga, Plantae Cavalier-Smith, 1981).
Uiga tuai o laau (le aoga)laau toto lagona teleLa'au i le uiga lautele e faasino i fa'avasegaga tuai, ua le toe aoga na tu'u ai limu eseese, sigi po'o siama i Plantae (fa'ata'ita'iga, Plantae po'o Vegetabilia. Linnaeus, Plantae Haeckel 1866, Metaphyta Haeckel, 1894, Plantae Whittaker, 1969).
La'au e Pei o Le vao

La'au e pei o le mutia?

La'au e le mana'omia e pei o vao, toadstools, po'o Cannabis e fa'asolitulafono ona ola i le tele o atunu'u e aofia ai Alaska, Texas, Niu Ioka ma Ohio fa'apea ma isi setete o Amerika.

O la'au e foliga e pei ole fesili o vao e masani lava ona feso'ota'i ma la'au e pei o le mariuana po'o le cannabis leaga.

E ui lava e le lelei ma leaga le ola i totonu o fale ma fagafao ma tamaiti, e le mafai ona faʻafitia le manaʻoga ma le faʻaogaina o togalaau. (La'au e Pei o le vao)

O le a la le auala e alu ese ai?

O le mea lenei: E i ai sa matou lisi o laau toto e 14, fugalaau, ma vao e foliga tutusa ma Marijuana, vao, mariuana, po o le cannabis ae e mafai ona faigofie ma faʻatulafonoina soʻo se mea i le Iunaite Setete e aunoa ma le tetee i le tulafono ma le faʻamalosia? (La'au e Pei o le vao)

O le lisi atoa lea ma fa'atusatusaga ata o la'au ma lau:

14 Laʻau e pei o vao:

mint:

O le mineti o se tasi o la'au sili ona lelei e pei o se vao ae leai.

O le mineti e pipii i le palapala ma e le fefiloi lelei ma isi laau, ae e le o se manatu lelei le totoina faatasi o le mint ma le vao. (La'au e Pei o le vao)

La'au e Pei o Le vao

Aisea? Aua e te iloa o le mint o loʻo faʻaaogaina i le tele o umukuka ma ipu, ae e le mafai ona matou faʻaogaina se "tamaʻi" vao iina. O le mea lea, e le o se manatu lelei lea.

O fuga o vao ma lau vao e tutusa lelei lava, o lea e maua ai e le mint le avanoa lelei e tuleia ai le vao.

E le gata o lau, o le tuputupu aʻe o le mint e tutusa ma le cannabis, faʻatasi ai ma le faʻapipiʻiina o lala laulaau. (La'au e Pei o le vao)

Tou te iloa: O le mineti lava ia e tele naua ituaiga e iai lau enaena a o isi e pupuni.

Mulimuli i faʻatonuga i le vitio o loʻo i lalo e totoina ai le mint i lau togalaau:

meaalofa tupe: Pe a tuʻuina lau laau i totonu o le togalaau, e tatau ona e maua le mea sili fa'ato'aga vili pu li'o ia toto fatu ia tutusa i le loloto e manaomia o le eleele. (La'au e Pei o le vao)

Okara:

Ole Okra ole isi la'au e sili ona tutusa ma vao, ae maise ole vao ma le okra e tutusa.

Afai e iai sau va'aiga i luga ole laiga o le toga okra, e mafai ona e manatu i ai o se fa'ato'aga e tumu i mariuana. (La'au e Pei o le vao)

La'au e Pei o Le vao
Faʻafanua Punaoa Pinterest

O se tasi o laau e foliga pei o le mutia. O fuga o Okra e foliga pei o le mutia ma e masani ona pei o le cannabis poo le mariuana.

E iai ona fuga papaʻe e pei o se vao.

Okra e gaosia mea manogi e faʻaaogaina i le tele o meaʻai faʻavaomalo ma atunuʻu, aemaise lava i meaʻai Initia ma Asia i saute. E le gata i lea, o le laau e mauoa i meaʻai. (La'au e Pei o le vao)

Tala malie:

I se tasi taimi, sa faia ai e leoleo i Cartersville se sailiga helikopa lea na latou maua ai le okra o loo ola i le togalaau o se fale. Na latou pu’e faapagota le pule, ma le manatu o le mariuana. Peitaʻi, na ia iloa mulimuli ane o le okra.

E sili ona tupu le Okra i siosiomaga vevela, lea tatou te maua ai le tele i Aferika i Saute ma Asia. E mafai fo'i ona e totōina lenei la'au fa'amao'oa, fa'atamaoaigaina i lau fa'ato'aga.

Mulimuli i laasaga o loʻo tuʻuina atu i le vitio e totō ai le okra i lau togalaau. O le mea e malie ai, e mafai fo'i ona e totoina le okra i tama'i koneteina i lau umukuka. (La'au e Pei o le vao)

Maple Iapani:

O le maple Iapani e le maua mai ni meaʻai suamalie (pei rosemary or marjoram).

Ae ui i lea, o se tasi lea o laʻau e foliga pei o vao ae leai, ma e ofoina atu lanu eseese o laulaau e mafai ona faʻaopopo atili i foliga o lau togalaau. (La'au e Pei o le vao)

La'au e Pei o Le vao

O le maple Iapani o se laʻau matagofie e mafai ona tupu i totonu o le eleele ma totonu o pusa.

O le laau e tupuga mai Iapani, Korea, ma Saina i le ogatotonu.

Japanese Maple Leaves e foliga tutusa e le gata i le lanu ae faʻapea foʻi foliga i le vao.

E mafai ona e totōina la'au fa'ato'aga ma la'au Iapani matutua i lau fa'ato'aga.

Ose ta'iala vitiō ile fa'atupuina o maple Iapani mai fatu i lau fa'ato'aga. (La'au e Pei o le vao)

Sunn Hemp:

Sunn hemp e le o se fale gaosi oloa, ae o se vao e pei o vao e fa'atulafonoina e ola i totonu o le togalaau. E pei o le mutia, e uumi ona lala ma le vao vao e salalau solo.

Sunn hemp e masani ona maua i Initia; o le mea lea o isi o latou igoa o le cannabis medrese, jute poʻo le cannabis enaena, ae o fuga o lau ma lala e pei o vao. (La'au e Pei o le vao)

La'au e Pei o Le vao

Sunn cannabis e le o se mea manogi, ae o se laau aoga ma le tele o mea lelei e pei o le avea ma puna sili o fiber, faʻaaogaina i fale gaosi oloa ma faʻaaogaina e fai ma biofuel.

E faigofie ona e totoina lenei vao i le fale, o le vitio taʻiala e fesoasoani ia te oe. (La'au e Pei o le vao)

Cranberry Hibiscus:

O le Cranberry Hibiscus foi o se tasi o laau e pei o fuga o le mutia, sei vagana le lanu o lau, e sili ona enaena lanu nai lo le lanu meamata.

Ae ui i lea, e ese mai i lenei mea, o le mea moni o foliga, lapopoa ma mamanu i luga o laulaau e toetoe lava a tutusa le Cranberry Hibiscus o se tasi o laau e pei o le mutia mo le tauaso lanu. (La'au e Pei o le vao)

La'au e Pei o Le vao

O lenei la'au fa'aletulafono o le a tu'uina atu i lau fa'ato'aga foliga tutusa e pei o se laau cannabis.

E faigofie ona e totoina i totonu o lau togalaau poʻo lau togalaau, ma e te manaʻomia se avanoa tele mo lenei laʻau mo se foliga e sili atu le mutia. (La'au e Pei o le vao)

Faʻafefea ona faʻatupuina, saili i le vitio aʻoaʻoga i lalo:

Kenafa:

O le laau o le cannabis e le gata o se laau e pei o vao, ae e iai foi uiga e foliga tutusa ma le laau cannabis. (La'au e Pei o le vao)

La'au e Pei o Le vao

Na e iloa: "E le fa'aonā oe e Kenaf, ae e fa'asoa mea o le cannabis aua e ta'ua o le Hibiscus Cannabinus i le gagana Latina."

O le Kenaf o se laau aoga tele ma e ui lava e tutusa ma le hemp, e mafai ona faʻaaogaina e pei o pepa, maea fibre, twine, ma isi. E faʻatulafonoina le faʻatupuina. (La'au e Pei o le vao)

Oregano:

Oregano e sili ona latalata i le vao aua e le paʻu, o lona tino, foliga, ma e oʻo lava i le manogi e pei o le mutia.

Ua matou va'ai i ni fa'alavelave mata'utia o tamaiti a'oga o lo'o fa'a'ole'ole e o latou tagata matutua i le fa'atauina atu o mea manogi e pei o le vao ma fa'aigoaina o le mariuana. malie tele

E leai se mea e fa'aoga ai le mea manogi i mea o le vao. E maoae lona aoga mo le soifua maloloina aua e leai ni a'afiaga.

E masani ona faʻaaogaina e fai ai meaʻai suamalie. (La'au e Pei o le vao)

Jatropha multifida:

E masani ona taʻua o le 'amu, e talitutusa lava ma le mutia i foliga, ae matua ese lava i le aano.

O le mea e sili ona tutusa e te maua o lau o le fuga o le laau ma le 'amu e tofu uma ma lau lau'ele'ele, felanulanua'i ma mata'i pito.

O le Jatropha multifida, po o le amu, e taʻutaʻua i ona fuga piniki ma e masani ona suʻesuʻeina i luga o le Initaneti o se "laau lanu piniki e pei o le mutia."

E faigofie ona ola i totonu o fale, togalaau ma ulo.

E lua fa'aoga a lenei la'au, o le tasi o mea teuteu ma lona lua o ona aafiaga fa'afoma'i.

Ina ia faʻaalia lenei vao e pei o se fugalaau, e te manaʻomia se nofoaga malulu, eleele fale. (La'au e Pei o le vao)

O Lau Manioka e Pei o le vao:

O le manioka o se fua o a'a, ae o lau ma ogalaau e tutupu a'e e pei o le hemp i le tepa muamua.

Ae a va'ava'ai toto'a, e misia e laulaau le fa'amalama po'o nifo nifo e te maua i lau o le cannabis.

E ui o lau manioka e tele lava ina totōina mo mea teuteu, e faʻaaogaina e fai ma aʻa ma vailaʻau e togafitia ai le vaivai, manava manava, faʻagata, sepsis ma tiga o le fanau.

FYI: O fa'aoga fa'aleaganu'u ma anamua o lenei vao ma fa'amaoniga fa'asaienisi. (La'au e Pei o le vao)

Laulaau suamalie suamalie:

Sweetfern o se la'au manogi ma lau e pei o le mutia po'o lau cannabis. O le Sweetfern o se laau e pei o vao e manatu nisi o se isi ituaiga o mariuana.

E tutusa ona nifo ma lau conical ma le laau o le cannabis.

Talu ai o se laau manogi, e faʻaaogaina ma ola i totonu o le togalaau e le gata mo mea teuteu, ae ia maua ai foi se manogi manaia ma suamalie.

E faigofie ona ola e le gata i togalaau, mutia ma nofoaga tatala, ae faʻapea foʻi i tamaʻi ulo e pei o laʻau faʻafomaʻi e pei o le saffron manogi. (La'au e Pei o le vao)

O lau o Marigold e foliga pei o vao:

Marigold, e lauiloa foi i lona igoa faasaienisi Tagetes Minuta, o ia lava o se vao; O le mariuana e le o se hemp po o vao, o se laau e ola i soo se mea e aunoa ma se mafuaaga.

Ae ui ina laiti lau, e le o matua le laau e fuga, e pei o le cannabis laau.

A amata ona maua fugalaau moli, e faigofie lava ona faamatalaina o se laau e le o ni mariuana. Ae afai e te tipiina fugalaau, e mafai ona e tuʻuina i totonu o lau togalaau o se tasi o laau e pei o le mutia. (La'au e Pei o le vao)

Aua o le vao, e ola lava ia, ae e tatau ona e nofouta e le tupu tele e afaina ai le matagofie o lau togalaau.

O le fa'aogaina o le Tagetes Minuta e fa'afoma'i ma e fesoasoani ona fuga i le togafitia o fa'afitauli e pei o le leai o se mana'o, kasa, tiga o le manava, colic, anufe o le intestinal ma le manava.

O le fa'aogaina o le Tagetes Minuta e aofia ai fo'i ma le togafitia o le tale, malulu, ma'i, taofi le sua ma mata tiga. (La'au e Pei o le vao)

Hibiscus mumu:

O le hibiscus mumu o se la'au pito i le pito e foliga mai o se vao. O ona lau, fuga piniki ma le auala e ola ai i totonu o le togalaau e faamanatu mai ai se vao.

Mafaufau i le laau o le vao o loʻo e totoina faʻasolitulafono ai le Scarlet Hibiscus, atonu o loʻo e feagai ma ia.

Peitai, pau lava le eseesega e te maua i le va o le hibiscus mumu, o le manogi e le maua, ona o le mariuana e sili ona manogi manogi e mafai ona lagona mai se mea mamao. (La'au e Pei o le vao)

La'au e ola e pei o vao:

E te iloa o le upu vao e faʻaaogaina foi mo laau e le manaʻomia i se tulaga faʻapitoa poʻo e vave tele ona ola ma ufiufi ai le palapala atoa?

O ia laau vao e le foliga lelei tele i togalaau ma faʻaleagaina le matagofie atoa.

O le mea lea, e faʻaaogaina e tagata le tele o fofo ma fua faʻatatau e tape ai vao vao.

E iai fo'i a matou la'au mago o le kelp e iai mea fa'avavega.

Ua e faalogo e uiga ia Rose o Ieriko?

Ua lauiloa e aumaia le manuia, faateleina tupe ma toe maua le alofa o lou olaga.

E foliga mai o se polo mago o mutia mate ae fuga e pei o se rosa, o lea e aoga tele pe a susu. (La'au e Pei o le vao)

basil:

La'au e Pei o Le vao

O le Basil o se vao e tupu e pei o se vao.

E le masani ai, ae so'o se taimi lava e amata ai le taumafanafana pe amata ona fa'amafanafana teisi le tau, e ola vao o Basil ma fa'aoga uma le nofoaga. (La'au e Pei o le vao)

Dandelion:

La'au e Pei o Le vao

O Dandelion o ni laau e pei o vao, e ola i le vao ae e mafai ona 'ai i tulaga le mautonu.

O lau o le Dandelion ma fugalaau e faʻaaogaina i ituaiga salati ma meaʻai lanu meamata.

E lē gata i lea, o ona aʻa e fai ai le kofe, ma laulaau e fai ai le uaina. E te tuuina atu ia i latou se avanoa? (La'au e Pei o le vao)

O le faaiuga:

E mafai ona e mauaina le tele o la'au i luga o le initaneti e fai mai e pei o le cannabis po'o vao vao, ae o le 12 sili ona lelei o la'au na matou fa'asalalauina iinei o la'au e pei o le mutia e fa'atatau i lau ma fuga.

O isi la'au i le vaega o la'au e pei o le mutia i le tofo, manogi, ma meatotino. Fa'aauau le asiasi i la matou blog mo nisi fa'amatalaga e uiga i la'au ma fa'amatalaga fa'ato'aga.

E le gata i lea, aua nei galo e pine/faailoga tusi ma asiasi mai ia matou tesi mo nisi fa'amatalaga manaia ae muamua. (Vodka ma le sua vine)

Tuua se tali

Maua mai o ia oyna!