O totini lima mo le puipuiga o siama e sili ona lelei - Faʻafefea ona taofia nei siama pe a fai o nei totini lima?

puipuiga lelei o siama, puipuiga o siama

E uiga i siama ma puipuiga siama e sili ona lelei:

virusu o se submicroscopic sooupu pipisi lea kopi naʻo totonu ole ola sel a meaola. Siama aafia uma ituaiga olaga, mai manu ma laʻau e oʻo i microorganisms, e aofia ai pakiteria ma archaea. Talu mai Dmitri Ivanovsky's 1892 tusitusiga faʻamatalaina se leai siama vairusi pipisi totoʻa tapaʻa ma le mauaina o le siama mosaic tapaa by Martinus Beijerinck i le 1898, e ova atu i le 9,000 ituaiga siama ua faamatala auiliili mai i le faitau miliona o ituaiga siama i le siosiomaga. O siama e maua i le toeititi lava uma meaola faanatura i luga o le Lalolagi ma o le sili ona tele o ituaiga o meaola ola. O le suʻesuʻeina o siama e taʻua o virology, se vaega faʻapitoa a microbiology.

A afaina, o le sela e faʻamalosia e faʻavave ona gaosia vave le faitau afe o kopi o le uluaʻi siama. Pe a le oi totonu o se sela ua pisia poʻo le faʻagasologa o le aʻafia o se sela, o loʻo i ai ni siama i le tulaga o vaega tutoʻatasi, poʻo virions, aofia ai le (i) le gafa mea, ie, umi molemole of DNA or RNA o loʻo faʻailoaina le faʻavae o polotini e galue ai le siama; (ii) a porotini peleue, le faalava, lea e faʻataʻamiloina ma puipuia le gafa o meafaitino; ma i nisi tulaga (iii) fafo teutusi of gaʻo.

O foliga o nei vaega o siama e amata mai i mea faigofie fa'alelei ma falelotu fomu i fausaga sili atu ona faigata. Tele o ituaiga siama e i ai ni siama laiti naua e le vaaia ma le microscope opitika, aua e tasi le selau ma le tele o le tele o siama.

Le amataga mai o siama ile evolusione talafaasolopito o le olaga e le o manino: o nisi atonu ei ai Na tupu mai palama—Piʻa o DNA e mafai ona fealuaʻi i le va o sela — aʻo isi e ono tutupu mai i siama. I le evolusione, o siama o se taua auala o faaliliuina faalava faaliliuina, lea e faʻateleina eseʻese kenera i se auala faʻatusa i toe gafa o feusuaiga

O siama e iloilo e nisi tagata su'esu'e i meaola ia avea ma se fomu ola, aua latou te feaveaʻi gafa meafaitino, toe gaosia, ma suia i totonu Filifiliga masani, e ui lava latou te le o iai ni uiga taua, pei o le sela, e masani ona manatu i ai o ni mea taua mo le faʻauigaina ola. Talu ai latou te mauaina nisi ae le o ia ituaiga uma uiga lelei, siama na faʻamatalaina o "meaola i le pito o le olaga", ma pei oe lava kopi.

E tele auala ua salalau ai siama. O le tasi auala faʻasalalau e auala atu i faʻamaʻi e maua ai faʻamaʻi ua lauiloa fusi ata: mo se faʻataʻitaʻiga, o siama e masani ona feaveaʻi mai i lea fale ma lea laʻau e iniseti e 'aʻai sua o le laau, pei o le aphids; ma siama i manu e mafai ona ave e toto-susu iniseti. Faamaʻi pipisi sosolo i le ea e ala i le tale ma mafatua. Norovirus ma Rotavirus, mafuaʻaga masani o viral faamaʻi o le manava, e faʻasalalau mai e le auala faecal – oral, pasi e ala ile fesoʻotaʻiga ile lima ile gutu poʻo meaʻai poʻo vai.

le tui faʻamaʻi ole norovirus manaʻomia e maua ai faʻamaʻi i tagata e itiiti ifo i le 100 fasimea. HIV o se tasi lea o le tele o siama na sosolo atu i totonu feusuaʻiga ma i le aafia ai i le toto ua pisia. O le anoanoaʻi o sela e fai ai siama e taʻua o le “talimalo talimalo“. Lenei mafai ona vaapiapi, o lona uiga o se siama e mafai ona afaina ai ni nai ituaiga, pe lautele, o lona uiga e mafai ona afaina ai le tele.

O faʻamaʻi pipisi i meaola e faʻatupuina se tali sao e masani ona aveʻesea le siama pipisi. Tali puipuia e mafai foi ona gaosia e tui, lea e faʻaaogaina ai le puipuiga puipuia maua i le faʻamaʻi pipisi viral. O nisi siama, e aofia ai ma mafuaʻaga ua mafua ai le AIDS, Siama ole HPV, ma hepatitis viral, aloese mai nei tali puipuia ma mafua ai taimi masani faʻamaʻi pipisi. Tele vasega o vailaau antiviral ua atiina ae.

Etymology

O le upu e sau mai le Latina neuter vairusi faasino atu mea oona ma isi vai oona, mai le tutusa Indo-Europa faʻavae as Sanskrit viṣaAvestan viša, ma Eleni anamua ἰός (o lona uiga uma o le 'oona'), muamua faamaonia i le Igilisi i le 1398 i John Trevisa's faaliliuga o Bartholomeus Anglicus's De Proprietatibus RerumSiama, mai le Latina virulentus ('oona'), aso e i. 1400. O le uiga o le 'soʻoupu e mafua ai faʻamaʻi pipisi' na muamua faʻamauina i le 1728, ae leʻi taitai mauaina ni siama e Dmitri Ivanovsky i 1892.

Le Igilisi tele is siama (o nisi taimi foi loloʻu), ae o le upu Latina o le a nauna numera tele, lea e leai vasega masani molimauina tele (vira faʻaaogaina i totonu Neo-Latina). O le nauna viral aso i le 1948. O le faaupuga virion (tele virions), lea e amata mai i le 1959, o loʻo faʻaaoga foi e faʻasino i se tasi vaega viral na faʻasaʻoloto mai le sela ma e mafai ona afaina ai isi sela o le tutusa ituaiga.

History

louis pasteur na le mafai ona maua se mafuaʻaga agavaʻa mo rabies ma masalosalo e uiga i se pathogen laʻititi e mafai ona maitauina e microscope. I le 1884, le Farani microbiologist Charles Chamberland fausiaina le Faamama Chamberland (poʻo le Pasteur-Chamberland faʻamama) ma pores laʻititi lava e aveʻese uma siama mai se fofo pasia ai. I le 1892, o le tagata poto i le ola o Rusia o Dmitri Ivanovsky na ia faaaogaina lenei faamama e suesue ai le mea ua taʻua nei o le siama mosaic tapaa: nutipalaina laulaʻau vaega mai faʻamaʻi tapaʻa totoga tumau faʻamaʻi tusa lava pe a maeʻa le filtration e aveʻese siama.

Na fautuaina e Ivanovsky o le siama atonu na mafua mai i le toxin gaosia e siama, ae na te leʻi tuliloaina le aitia. I le taimi sa manatu ai o tagata uma e mafai ona taofia faʻamaʻi pipisi e ala i faʻamama ma totoina i luga o auala lelei siama talitonuga o faamai. I le 1898, le Dutch microbiologist Martinus Beijerinck toe fai le faʻataʻitaʻiga ma talitonu ai o le faʻamama fofo aofia ai se fou ituaiga o faʻamaʻi sooupu. 

Na ia maitauina o le sooupu faʻateleina naʻo sela na vaeluaina, ae ona o ana faʻataʻitaʻiga e leʻo faʻaalia ai na faia mai i fasimea, na ia faʻaigoaina o le contagium vivum fluidum (soluble ola germ) ma toe aumai le upu virusu. Na taʻua e Beijerinck, o siama e mamate i le natura, o se aʻoaʻoga mulimuli ane na faaleaogaina e Wendell Stanley, oe na faʻamaonia latou o ni vaega.[25] I le tausaga lava lea e tasi, Friedrich Loeffler ma Paul Frosch pasi le siama manu muamua, aphthovirus (o le sooupu a maʻi vae ma gutu), ala i se faʻavasega faʻapea.[27]

I le amataga o le seneturi 20, o le Igilisi siama siama Feterika Twort mauaina se vaega o siama e afaina ai siama, ua valaʻaulia nei siama (pe taʻatele 'phages'), ma le French-Canada microbiologist Félix d'Herelle faamatalaina faʻamaʻi, pe a faʻaopopoina i siama i luga o le ipu agar, o le a gaosia ai vaega o siama mate. Na ia faʻamaʻotiina le faʻateʻaina o nei siama ma iloa ai o le maualuga o vailaʻau (maualalo faʻamaʻi o vaega o siama), nai lo le fasiotia o siama uma, na fausia ai vaega eseese o meaola ua feoti.

Faitauga nei eria ma faʻateleina e le dilution mea na mafai ai e ia ona fuafua le aofaʻi o siama i le uluaʻi taofia. Na faʻailoaina vaega e avea ma togafitiga ono mo faʻamaʻi pei o taifoi ma cholera, ae o le latou folafolaga na galo i le atinaʻe o penisilini. O le atinae o tetee siama i vailaʻau oona ua toe faʻafouina le fiafia i le faʻaaogaina togafitiga o siama.

E oʻo atu i le faʻaiuga o le seneturi lona 19, ua faʻamatalaina siama i uiga o latou pipisi, lo latou mafaia ona pasi faʻamama, ma a latou manaʻoga mo ola 'au. O siama na ola i na o laau ma manu. I le 1906 Ross Granville Harrison faia se metotia mo ola aano in lymph, ma i le 1913 E. Steinhardt, C. Israeli, ma RA Lambert na faʻaaogaina lenei metotia e tuputupu aʻe tui siama i vaega o le guinea pig corneal tissue. I le 1928, HB Maitland ma MC Maitland na tupu ai le siama o le baki i le taofiofia o fatugaʻo a moa feololo. O a latou metotia sa leʻi faʻaaogaina lautele seʻia oʻo i le 1950s afea poliovirus na tupu i se fua tele mo le faia o tui.

O le isi mea mataʻutia na tupu i le 1931 ina ua maua e le aliʻi fomaʻi Amerika Ernest William Goodpasture ma Alice Miles Woodruff tupu tupu fulū ma tele isi siama i fualaʻoa moa fualaʻau. I le 1949, Ioane Franklin EndersThomas weller, ma Feterika Robbins ola poliovirus i sela faʻaleaganuʻu mai le faʻapepeina o le tagata sela sela, o le muamua siama na tupu e aunoa ma le faʻaaogaina o manu poʻo aano poʻo fuamoa. Ua mafai lenei galuega Hilary Koprowski, ae te'i ane Jonas Salk, ia faia se aoga tui o le polio.

O ata muamua o siama na maua mai i le amataga o microscopy eletise i le 1931 e inisinia Siamani ernst ruska ma Max Knoll. I le 1935, American biochemist ma virologist Wendell Meredith Stanley suʻesuʻe le siama mosaic tapaa ma maua ai na tele na faia mai porotini. I se taimi puupuu mulimuli ane, na vavaeʻese ai lenei siama i ni vaega o polotini ma RNA. O le siama mosaic tapaa o le muamua na crystallized ma lona fausaga mafai, o lea, elucidated auiliili.

O le uluai X-ray faʻasesega ata o le siama crystallized na maua e Bernal ma Fankuchen i le 1941. Faʻavae i luga o lana X-ray tioata ata, Rosalind franklin maua le atoa tino o le siama i le 1955. I le tausaga lava lea e tasi, Heinz Fraenkel-Conrat ma Robley Williams faʻaalia o le mama mama tapaʻa mosaic RNA ma lona polotini peleue mafai ona potopoto latou lava e fausia ni virusi aoga, faʻapea mai o lenei faigofie auala atonu o le auala na ala ai ona fausiaina siama i totonu o latou sela talimalo.

O le afa lona lua o le seneturi lona 20, o le vaitaimi faʻaauro na maua ai siama, ma o le tele o faʻamaumauga o meaola, manu, ma siama na maua i nei tausaga. I le 1957 equine arterivirus ma le mafuaʻaga o Manava le siama o le bovine (a faʻamaʻi pipisi) na maua. I le 1963 le hepatitis B siama na maua e Paruka Blumberg, ma i le 1965 Howard Temin faamatalaina le muamua retrovirus

Faʻaliliuga transcriptase, o le enzymes o retroviruses faʻaaoga e faia kopi DNA o la latou RNA, na muamua faʻamatalaina i le 1970 e Temin ma Tavita Baltimore tutoʻatasi I le 1983 Luc Montagnier'au a le Pasteur Institute i Farani, muamua faʻamamaina le retrovirus ua taʻua nei o le HIV. I le 1989 Michael Houghton'au a le Chiron Corporation maua hepatitis C

Faʻavae

E maua faʻamaʻi i soʻo se mea o iai le ola ma atonu na i ai talu mai le taimi na amata ai ona ola sela. O le amataga mai o siama e le manino aua latou te le fausia fossil, o lea metotia mole mole e faʻaaoga e suʻesuʻe ai pe faʻafefea na latou tulaʻi mai. I se faʻaopopoga, viral genetic mea i totonu o taimi e tuʻufaʻatasia i totonu o le germline o meaola talimalo, lea e mafai ona pasi ai i luga i le fanau a le talimalo mo tele augatupulaga. E maua ai se faʻamatalaga taua mo paleovirologists e toe suʻesuʻe ai tua siama na i ai i le miliona o tausaga talu ai. E tolu manatu faʻapitoa e faʻamoemoe e faʻamatala ia amataga o siama:

Manatu loloto

O faʻamaʻi ono avea ma tamaʻi sela na maʻamaʻi sela lapoʻa. I le aluga o taimi, genes e le manaʻomia e latou parasitism na leiloa. O siama rickettsia ma chlamydia o sela ola ia, pei o siama, e mafai ona toe gaosia naʻo totonu o sela talimalo. Latou fesoasoani i lenei talitonuga, ona o lo latou faʻalagolago i le parasitism e ono mafua ai le leiloa o genes na mafai ai ona latou ola i fafo atu o le sela. Lenei e taʻua o le 'degeneracy hypothesis', poʻo le 'faʻaititia o le faʻaititia'.

Mafaufauga amata mai sela

O nisi siama atonu na mafua mai i fasi DNA poʻo le RNA na "sosola" mai i kenera o se tele tino. O le DNA sola ese na mafai ona sau mai palama (fasi DNA lavalava e mafai ona fealuaʻi i le va o sela) poʻo transposon (molemole o DNA e toe faʻataʻitaʻi ma fealualuaʻi i tulaga eseese i totonu o genes o le sela). E taua muamua o "osooso genes", transposons o ni faʻataʻitaʻiga o elemene elemene feaveaʻi ma ono avea ma amataga o nisi siama. Na maua i latou i maize e Barbara McClintock i le 1950. Lenei e taʻua o le 'vagrancy hypothesis', poʻo le 'sosola ese mafaufauga'.

puipuiga lelei o siama, puipuiga o siama
SARS-CoV-2, o se sui o le aiga aiga Coronavirinae

Soifua Maloloina o le sili faʻamanuiaga! (puipuiga lelei o siama)

E masani ona iloa e tagata lenei mea pe a latou aʻafia i se faʻamaʻi poʻo se siama. (puipuiga lelei o siama)

Ma faʻafefea ona salalau siama?

E ala i siama ma siama, o lona uiga o le:

Vagana ua tatou puipuia i tatou lava mai ia latou, e le mafai ona aveʻesea faʻamaʻi ma faʻamaʻi. Ma o le a matou taʻuina atu ia te oe se tasi o sili sili auala. (puipuiga lelei o siama)

O loʻo fai totini lima e 'alo ese ai mai siama. E faʻatatau i le faʻaaogaina i aso uma ma aemaise pe a iai faʻamaʻi osooso. (puipuiga lelei o siama)

Lenei blog o le a faʻamatalaina galuega i le taimi e te manaʻomia ai ona fai totini lima, o le a le ituaiga o totini lima e tatau ona e ofuina mo galuega taʻitasi, ma pe faʻapefea ona taofia oe e lenei faʻataʻitaʻiga mai siama. (puipuiga lelei o siama)

Le saienisi faigofie i tua atu o totini lima mo le puipuiga o siama

puipuiga lelei ole siama

O siama e manaʻomia se auala e fesiʻi ese ai mai luga o le paʻu o tagata. A i ai le "faʻafitauli" i le va o luga e lua, o le avanoa o le fesiitaiga e laʻititi. (puipuiga lelei o siama)

O totigilima e avane lenei 'pa'.

Ae o loʻo iai se iloiloga taua tele ii.

A o fai ni totini lima e mafai ona taofia lou tino mai le siama, e mafai foi ona avea ma mafuaʻaga o le mauaina.

Faʻafefea (puipuiga lelei o siama)

O le a tumau pea siama i luga o totigilima ma afai o ou itu tino, pei o foliga, e fesoʻotaʻi ma totini lima, o le a pasi atu ia siama ia te oe. (puipuiga lelei o siama)

Mo lenei mafuaʻaga, e matua taua ai le faʻaaogaina o totini lima i naʻo taimi o gaioiga ma aveʻese (pe tiaʻi ese pe fufuluina) i le taimi lava e maeʻa ai, ia faʻaeteete ia aua neʻi paʻi ou lima i isi vaega o le tino i le taimi o le galuega. (puipuiga lelei o siama)

Lenei faʻapefea ona aoga le ofuina ni totini lima i taimi o galuega o aso uma. (puipuiga lelei o siama)

Ituaiga totigilima mo le puipuia o siama

1. O totini lima e fufuluina

puipuiga lelei o siama, puipuiga o siama

Tusa lava pe tautino malo faʻamaʻi e taofia aiga i o latou fale, o le a latou faʻaauau pea ona 'aʻai mai ipu ma pesini, a ea? (puipuiga lelei o siama)

A toʻo lou aiga poʻo tale pe tale a o 'aʻai, tele siama e mafai ona oʻo atu i luga o laufanua o mea taumafa. Ina ia puipuia ou lima mai le faʻafesoʻotaʻiina o meaʻai i le laulau ua aʻafia, e tatau ona e fufuluina le laulau ma fufulu ipu i le ofuina o totini lima. (puipuiga lelei o siama)

E ese mai le taofia oe mai le puʻeina o siama, o nei totini lima o loʻo iai isi aoga. E puipuia le mago o le paʻu ma le malulu e mafua mai i le faʻaauau pea ona fufuluina, maua ai se sili atu uʻuina luga o ipu ma mafai ona teu faʻalelei. (puipuiga lelei o siama)

2. O totini lima

puipuiga lelei o siama, puipuiga o siama

Atonu e i ai i au fagafao ni siama poʻo ni siama i o latou tino. Afai e te mulumuluina pe teuteuina i latou i lima, o loʻo i ai le avanoa e mafai ai ona faʻasolo atu nei siama ia te oe, ia laei i taimi uma totinilima teuteuina fagafao. (puipuiga lelei o siama)

O nei totini lima e mafai ona sili atu ona puʻeina uma lauulu malulu ma lapisi i le fulufulu mai ou lima ma maua ai foi se manaia, faʻamalieina fofō. E mafai foi ona e selu le fulufulu o au fagafao i mea ia totigilima. (puipuiga lelei o siama)

3. O totini lima

puipuiga lelei o siama, puipuiga o siama

Faʻafefea pe a seisi se tasi pe feanu i luga o le palapala po o mutia i le togalaau ma oe le iloa paʻi i ai aʻo e faia togalaau? (puipuiga lelei o siama)

O lou tino o le a aveina nei microbes o loʻo i totonu o lena suavai, ma latou mafai ona faigofie ona maua lo latou auala i totonu o lou tino e ala i lou isu ma lou gutu. (puipuiga lelei o siama)

Ma e mafua ai viral faʻamaʻi ma faʻamaʻi. Totini totini lima o se lelei auala e aloese ai mai lenei tulaga. Latou te puipuia foi lou lima mai vao tuitui ma fesoasoani e eli ma fausia ni fatu ala. (puipuiga lelei o siama)

Ae ia e mautinoa ia fufulu ia pe a uma ona faʻaaoga. (puipuiga lelei o siama)

Faamamaina ma le lalagaina totigilima

puipuiga lelei o siama, puipuiga o siama

O ia totini lima e mafai ona puipuia oe mai le avea ma se siama o le siama i tulaga eseese. (puipuiga lelei o siama)

Pe a fofoina fualaʻau e pei o turnips ma pateta (puipuiga o siama e sili ona lelei)

A olo le mop, kapeta poʻo kapeta (puipuiga sili siama)

Aʻo faʻateʻa eseina solo palapala magasusu luga o seevae (puipuiga sili siama)

Pe a faʻafefeteina tuna poʻo ni samani (puipuiga lelei o siama)

Faʻatasi ai ma le avea ma se tasi o sili ona lelei umukuka mea faigaluega, e avea o se papupuni faasaga i siama aveina luga (pateta, turnips, kapeta, seevae, iʻa) ma o lea taofia oe mai le mauaina o latou. (puipuiga lelei o siama)

5. Totini lima Nitrile totigilima

puipuiga lelei o siama, puipuiga o siama

Talu ai o nei totigilima e masani ona faʻaaogaina i le vaega o le soifua maloloina, e mafai ona e manatu i latou o totigilima fomaʻi poʻo tausimai. E fa'aofuina e le aufaigaluega a le soifua maloloina ina ia aloese mai le fa'ama'i pipisi i le va o tagata mama'i ma i latou lava. (sili ona puipuia virus)

Soʻo se tasi e togafitia le tagata maʻi i le fale poʻo le falemaʻi e tatau lava ona fai ni totini lima. I le mea e tupu a faafuaseʻi osofaʻiga viral, e le gata i fomaʻi, ae o isi e mafai ona ofuina.

Ae ui i lea, tagata e le tatau ona paʻi ia latou lava ma nei totini lima, a leai o le a aveʻesea le tulaga o le ofuina i le taimi muamua.

Ioe, e mafai ona e faʻamamaina ma toe faʻaaoga.

Laina faaiu

Ma, na e aʻoaʻoina nei e uiga i se metotia aoga o le puipuia o faʻamaʻi?

Matou te mautinoa na e faia. Puipui oe lava ma au pele mai siama i lenei auala e le masani ai ona puipuia.

Faʻapea foi, aua neʻi galo e pine / faʻailoga tusi ma asiasi i la matou tesi mo sili atu manaia ae o faʻavae faʻamatalaga.

Tuua se tali

Maua mai o ia oyna!