22 Taua Upu mai le The Old Man and the Sea e ala ia Ernest Hemingway

Ernest Hemingway

E uiga ia Ernest Hemingway

Ernest Miller Hemingway (Iulai 21, 1899 - Iulai 2, 1961) o se tusitala Amerika, tusitala puʻupuʻu, tusitala, ma taʻalo taʻaloga. O lona sologa lelei ma le faʻamaulaloina foliga-na ia faʻaigoaina o le teori aisa-Na i ai se malosi aʻafiaga i talaʻaga o le seneturi lona 20, ae o lona soifuaga fiafia ma ona foliga lautele na aumaia ia te ia le faamemelo mai isi augatupulaga. (Ernest Hemingway)

Hemingway gaosia tele o ana galuega i le va o le ogatotonu o 1920s ma le ogatotonu o 1950s, ma sa ia maua le 1954 Nobel Prize i Tusitusiga. Na ia lomia faʻasalalau ni tusi se fitu, ono ni aotelega o tala puʻupuʻu, ma isi tusitusiga e lua. Tolu o ana tusitusiga, fa puʻupuʻu-aoina faʻatasiga, ma le tolu tala le faʻasalalau na lolomiina mulimuli ane. O le tele o ana galuega o ni mea masani Tusitusiga a Amerika.

Hemingway na ola aʻe i Oak Park, Ilinoi. Ina ua maeʻa aoga maualuga, sa avea o ia ma tusitala mo ni nai masina mo Le Star a le Aai o Kansas ae le i alu mo le Italia i Luma e lesitala ai o se avetaavale ave taʻavale i totonu Taua Muamua a le Lalolagi. I le 1918, na manuʻa tigaina ai o ia ma toe foʻi i le fale. O ana taua i le taua na avea ai ma faavae o lana tusi O Se Tofa i Auupega (1929). (Ernest Hemingway)

I le 1921, na ia faaipoipo Hadley Richardson, o le muamua o ava e toʻafa. Na latou masii atu i Pale i le mea na galue ai o se tagata tusitala mai fafo ma paʻu lalo o le malosi o le o aso nei tusitala ma tusiata o le 1920 ''Tupulaga Leiloa”Nuu mamao. Hemingway's amataga tala Ua Tutu foi le La na lolomiina i le 1926. Na teteʻa ma Richardson i le 1927, ma faaipoipo Pauline Pfeiffer.

Na latou teteʻa ina ua toe foʻi mai o ia Sipaniolo Taua a le Lalolagi (1936–1939), lea na ia aofia ai o se tusitala ma o le mafuaʻaga lea o lana tusi Mo Who the Bell Tolls (1940). Martha Gellhorn avea ma lona toʻalua faletua i le 1940. Na la valavala ma Gellhorn ina ua maeʻa ona la feiloaʻi Mary Uelese i Lonetona i le taimi Le Taua II o le Lalolagi. Hemingway sa i ai ma Allied 'autau o se tusitala i le Tulaueleele Normandy ma le faʻasaʻolotoina o Pale.

Na ia tausia fale tumau i Key Sisifo, Florida (i le 1930s) ma i Cuba (i le 1940s ma le 1950s). Na toeititi lava a maliu o ia ile 1954 ina ua paʻu vaalele ile tele o aso, ma manuʻa na tuua ai o ia i le tiga ma le soifua maloloina i le tele o aso o totoe o lona olaga. I le 1959, na ia faʻatauina ai se fale i Ketchum, Idaho, i le ogatotonu o le 1961, na pule ai o ia i lona ola. (Ernest Hemingway)

Uluaʻi olaga

Ernest Miller Hemingway na fanau ia Iulai 21, 1899, i Oak Park, Ilinoi, o se tamaoaiga mauoa i le itu sisifo o Chicago, ia Clarence Edmonds Hemingway, o se fomaʻi, ma Grace Hall Hemingway, o se fai musika. O ona matua sa lelei aʻoaʻoina ma faʻaaloalogia lelei i le Oak Park, o se tagata faʻasao o le afioʻaga e uiga i le tagata nofomau Frank Lloyd Wright Fai mai, "Tele ekalesia mo le toatele o tagata lelei e alu i ai." Ina ua faaipoipo Clarence ma Grace Hemingway i le 1896, na la faaipoipo nofo ma le tama o Grace, Ernest Miller Hall, o ia na latou faʻaigoaina le la tama muamua, o le lona lua o le la fanau e toʻaono. 

Na muamua ia te ia lona tuafafine o Marcelline i le 1898, sosoo ai ma Ursula i le 1902, Madelaine i le 1904, Carol i le 1911, ma Leicester i le 1915. Grace mulimuli i le Victorian tauaofiaga o le le faʻavasegaina o tamaiti lavalava i le itupa. Na o le tasi le tausaga na valavala ai le toʻalua, o Ernest ma Marcelline na foliga tutusa lava le tasi-i le isi. Sa manaʻomia e Grace le aliali mai o ni masaga, o le mea lea i le tolu tausaga muamua a Ernest sa umi lava lona lauulu ma laei uma tamaiti i ofu faapena o tamaitai.

O le tina o Hemingway, o se lauiloa musika i totonu o le nuu, na ia aʻoaʻoina lona atalii e taalo i le seleni e ui lava i lona musu e aʻoaʻo; e ui ina mulimuli ane i lona olaga, na ia taʻua ai o lesona musika na fesoasoani i lana faiga tusitusi, na molimauina mo se faʻataʻitaʻiga i le "feteʻenaʻi fausaga ”o Mo Who the Bell Tolls.

A o avea ma tagata matua Hemingway fai mai na inoino i lona tina, e ui o le tusitala o le olaga o Michael S. Reynolds faailoa mai na ia tutusa tutusa malosiaga ma tagata naunautai. O taumafanafana uma lava e malaga ai le aiga Windemere on Vaituloto o Walloon, lata ane Petoskey, Michigan. O iina na faatasi ai le taulealea o Ernest ma lona tama ma aʻoaʻo e tuli manu, fagota, ma tolauapi i togavao ma vaituloto o Matu o Michigan, vave mea na tutupu na totoina ai se fiafiaga i le olaga atoa mo tafaoga i fafo ma le nofo ai i nofoaga taumamao po o nofoaga tuufua.

Sa auai Hemingway Oak Park ma le Aoga Maualuga a Forest Forest i le Oak Park mai le 1913 seʻia oʻo i le 1917. O ia o se tagata taʻalo lelei, sa aofia ai ma le tele o taʻaloga — fusuʻaga, ala ma malae, polo vai, ma soka; faʻafiafiaga i le faʻili a le aʻoga mo le lua tausaga ma lona tuafafine o Marcelline; ma maua togi lelei i vasega Igilisi. 

I le lua tausaga talu ai i le aoga maualuga na ia faʻatonuina le Faʻasologa ma Laulau (le nusipepa a le aʻoga ma le tusi tausaga), lea na ia faʻataʻitaʻia le gagana a tagata taʻalo taʻaloga ma faʻaaogaina le igoa peni Ring Lardner Jr. — o se luelue i le Lardner mama o le Chicago Tribune o le latou laina o le "Line O'Type". 

pei Mark TwainStephen CraneTheodore dreiser, ma Sinclair Lewis, Hemingway o se tusitala ae leʻi avea ma tusitala. Ina ua tuua le aoga maualuga, sa alu e faigaluega Le Star a le Aai o Kansas pei o se tusitala tusitala. E ui lava sa nofo ai iina mo naʻo le ono masina, ae na ia faʻamoemoe lava i le fetū's taiala sitaili o se faʻavae mo ana tusitusiga: “Faʻaaoga puʻupuʻu. Faʻaoga puʻupuʻu muamua parakalafa. Faʻaaoga malosi Igilisi. Ia e manatu lelei, ae aua le le lelei. ”(Ernest Hemingway)

Cuba

I le amataga o le 1939, na sopo atu ai Hemingway i Cuba i lana vaa e nofo ai i le Faletalimalo Ambos Mundos i Havana. Ole vaega lea ole vaeluaina ole vaelua lemu male tiga mai ia Pauline, na amata ina ua feiloaʻi Hemingway male Martha Gellhorn. E leʻi umi ae faatasi atu Mareta ia te ia i Cuba, ma sa latou totogiina le faleFinca Vigía"(" Lookout Farm "), o le 15-eka (61,000 m2) fanua 15 maila (24 km) mai Havana.

Na tuua e Pauline ma tamaiti Hemingway i lena taumafanafana, ina ua uma ona toe faatasia le aiga i le taimi o le latou asiasiga i Wyoming; ina ua maeʻa lana teteʻa ma Pauline, na la faaipoipo ma Mareta ia Novema 20, 1940, i Cheyenne, Wyoming.

Na siitia e Hemingway lona nofoaga autu i le taumafanafana i Ketchum, Idaho, i fafo atu o le faʻatoa fausia nofoaga o Vanu o le La, ma siitia lona nofoaga taumalulu i Cuba. Na inosia o ia ina ua faataga e se uo mai Palisi ana pusi e 'ai mai le laulau, ae na avea o ia ma se tasi e fiafia tele i pusi i Cuba ma tuu le tele o ia pusi i le fanua. Tupu o ana pusi ola i lona West Key aiga.

Na musuia o ia e Gellhorn e tusia lana tusi lauiloa, Mo Who the Bell Tolls, lea na ia amata ia Mati 1939 ma maeʻa ia Iulai 1940. Na lolomiina ia Oketopa 1940. O lana faʻataʻitaʻiga o le fealualuaʻi a o galue i se tusitusiga, ma na ia tusia Mo Who the Bell Tolls i Cuba, Wyoming, ma Sun Valley. Na avea ma Tusi-o-le-Masina Club filifiliga, faʻatau atu le afa miliona kopi i totonu o masina, filifilia mo se Pulitzer Prize ma, i upu a Meyers, "manumalo manumalo faʻavaeina Hemingway tusitusiga igoa".

Ia Ianuari 1941, na auina atu ai Mareta i Saina mo le tofiga mo Collier's mekasini Na o ma Hemingway ma ia, ma lafo i ai ni lafo mo le nusipepa PM, ae o le mea lautele na ia le fiafia i Saina. O se tusi 2009 o loʻo fautua mai ai i lena vaitaimi atonu na faʻafaigaluegaina o ia e faigaluega mo sooupu o le Soviet intelligence i lalo o le igoa "Agent Argo". Na latou toe foi i Cuba ae le i tautinoga o taua e le Iunaite Setete o Tesema lena, ina ua ia mautinoa le malo o Cuba e fesoasoani ia te ia e toe faʻaleleia le Pilar, lea na ia manatu e faʻaaoga e lalafi ai vaʻaola Siamani mai le talafatai o Cuba. (Ernest Hemingway)

Paris

Carlos Baker, Hemingway's biographer muamua, talitonu e ui lava na fautuaina e Anderson ia Paris aua "o le tupe fesuiaiga o fesuiaiga" faia ai o se taugata nofoaga e nofo ai, sili atu ona taua o iina na "tagata sili ona fiafia i ai i le lalolagi" nonofo. I Pale, na feiloai ai Hemingway ma le tusitala Amerika ma le aoina o faatufugaga Gertrude stein, Tusi tala a Aialani James joyce, Fatusolo Amerika Ezra Pound (o le "e mafai ona fesoasoani i se tusitala talavou i luga o tulaga o se matata") ma isi tusitala. (Ernest Hemingway)

O le Hemingway o le amataga o tausaga o Pale, o se "tagata aulelei, aulelei, musele, lapoʻa, enaena mata, enaena, paʻuvae, ma leo malulu." Na la nonofo ma Hadley i si tamaʻi savali i le 74 rue du Cardinal Lemoine i le Latina Kuata, ma sa ia faigaluega i se potu mautotogi i se fale lata ane. 

O Stein, o le sa avea ma lotoa o faaonaponei i Pale, avea ma faiaoga o Hemingway ma tausi atua i lona atalii o Jack; na ia faʻalauiloaina o ia i le au tusiata mai fafo ma tusitala o le Montparnasse Kuata, lea na ia taʻua o leTupulaga Leiloa“—O se faaupuga Hemingway na faʻateleina i le lolomiina o Ua Tutu foi le La. O se masani i Stein's faaalia, Na feiloaʻi Hemingway i ni atavali mananaia pei o Pablo PicassoJoan Miro, ma Ioane Grey

Na iʻu lava ina tuʻumuli mai le aʻafiaga a Stein, ma ua atili ai ona leaga le la mafutaga ma avea ai ma finauga a le tusitala i le tele o tausaga. Na faafuasei ona feiloai Ezra Pound ma Hemingway i Matafaga o Sylviafaletusi Shakespeare ma le Kamupani i le 1922. Na malaga taamilo i Italia i le 1923 ma nonofo ai i le auala lava e tasi i le 1924. Na la fausia se faigauo malosi, ma i Hemingway, na iloa ma tausia ai e Pound se taleni talavou. Na faʻafeiloaʻi e Pound le Hemingway ia James Joyce, lea e masani ona faʻatasi ma Hemingway i le "ava malosi". (Ernest Hemingway)

I le vaitaimi o lana uluaʻi 20 masina i Pale, na faʻaalu ai e Hemingway tala e 88 mo le Toronto Star nusipepa Na ia ufiufi le Greco-Turkey Taua, lea na ia molimauina ai le susunuina o Semurana, ma tusia tala femalagaaʻi pei o le "Tuna Fishing i Sepania" ma le "Trout Fishing All Across Europe: Spain Is the Best, Ona Siamani". Na ia faamatalaina foi le solomuli o le vaegaau a Eleni ma tagata lautele mai East Thrace.

Na matua faʻatamaʻia lava Hemingway i lona iloaina na leiloa le atopau a Hadley na tumu i ana tusitusiga i le nofoaga o Lyon a o malaga atu i Sineva e feiloaʻi ma ia ia Tesema 1922. I le masina o Setema na sosoʻo, na toe foʻi ai le ulugaliʻi i Toronto, i le la tama tama John Hadley Nicanor na fanau ia Oketopa 10, 1923. I le taimi na toesea ai, Hemingway's muamua tusi, Tolu Tala ma solo e sefulu, na lomia.

O tala e lua o loʻo iai i totonu na o tala na totoe ina ua leiloa le atopau, ma le lona tolu na tusia i le amataga o le tausaga talu ai i Italia. I totonu o masina le tusi lona lua, io tatou taimi (e aunoa ma laumua), na lomia. O le tamaʻi tusi na aofia ai le ono thumbnails ma le sefulu ma le lua tala na tusia e Hemingway i le taumafanafana na muamua atu i le taimi o lana asiasiga muamua i Sepania, lea na ia mauaina ai le fiafia tele o le tamoe. Na ia misia Palisi, mafaufau i le fiu o Toronto, ma manaʻo e toe foʻi i le olaga o se tusitala, nai lo le ola i le olaga o se tusitala.

Hemingway, Hadley ma le la tama (faʻaigoa ia Bumby) toe foʻi i Pale ia Ianuari 1924 ma siitia atu i se fale fou i luga o le laina Notre-Dame des Champs. Sa fesoasoani Hemingway Ford Madox Ford faʻatonutonu Le Transatlantic Review, lea na lolomiina galuega e Pound, Ioane Dos Passos, Baroness Elsa von Freytag-Loringhoven, ma Stein, faʻapea foi ma nisi o tala amata a Hemingway e pei o le "Tolauapiga a Initia". 

I Lo Tatou Taimi na lolomiina i le 1925, o le efuefu peleue na maua ai tala mai ia Ford. O le "Tolauapiga a Initia" na mauaina le anoanoaʻi o viiga; Ford na vaʻaia o se taua tala amata e se talavou tusitala, ma faitioga i le Iunaite Setete faʻamalosia Hemingway mo le toe faʻamalosia o le tala puʻupuʻu ituaiga ma lona manino foliga ma le faʻaaogaina o taʻutinoga fuaiupu. Ono masina na muamua atu, na feiloai ai Hemingway F. Scott Fitzgerald, ma le paʻaga fausiaina se faigauo o le "faamemelo ma le ita". Na lolomi Fitzgerald Le Great Gatsby o le tausaga lava lea: Hemingway faitau i ai, fiafia i ai, ma filifili o le isi ana galuega e tatau ona avea ma se tala.

Faatasi ai ma lona faletua o Hadley, Hemingway muamua asiasi i le Tausamiga o San Fermín in Pamplona, Sepania, i le 1923, lea na ia fiafia ai fusuʻaga. O le taimi lea na amata ai ona taʻua o ia o "Papa", e oʻo lava i uo e matutua atu. E manatua mulimuli ane e Hadley o Hemingway sa i ai ana ia igoa tauvalaau mo tagata uma ma e masani ona ia faia mea mo ana uo; na ia fautua mai e fiafia o ia e tilotilo i ai. Na te leʻi manatua tonu pe na faʻafefea ona amata le igoa tauvalaau; ae ui i lea, e mautinoa lava na mau. 

Na toe foʻi le Hemingway i Pamplona i le 1924 ma le lona tolu ia Iuni 1925; o le tausaga lena na latou o mai ai ma le vaega o Amerika ma Peretania faʻasalalau: Hemingway's Michigan Tamaititi uo Bill Smith, Donald Ogden Stewart, Lady Duff Twysden (talu ai nei teteʻa), lana pele Pat Guthrie, ma Harold Loeb. I ni nai aso ina ua maeʻa le tausamiga, i lona aso fanau (Iulai 21), na amata ona ia tusia le ata o le mea o le a avea Ua Tutu foi le La, maeʻa le valu vaiaso mulimuli ane.

I ni nai masina mulimuli ane, ia Tesema 1925, na tuua e le Hemingways e faʻaalu le taumalulu i Schruns, Ausetalia, lea na amata ai ona toe iloiloina faʻapitoa e Hemingway ia tusitusiga. Na auai Pauline Pfeiffer ia latou ia Ianuari ma tetee i le fautuaga a Hadley, na ia unaʻi Hemingway e saini se konekalate ma Tusitusiga. Na ia tuua Ausetalia mo se malaga vave i Niu Ioka e feiloai ma le au lolomitusi, ma i lona foi mai, i le taimi o le taofi i Pale, amataina se mataupu ma Pfeiffer, ae le i toe foi atu i Schruns e faamaeʻa ia toe iloiloga ia Mati. O tusitusiga na taunuu i Niu Ioka ia Aperila; na ia faasaʻoina le faʻamaoniga mulimuli i Pale ia Aukuso 1926, ma Scribner's lolomiina le tusi ia Oketopa.

Matua ma le sami

O le Old Man and the Sea o se tala na tusia e Ernest Hemingway i le 1951 i Cuba. E tele mafuaʻaga e lauiloa ai lenei tusi. Na tauaʻaoina le Pulitzer Prize for Fict i le 1953, ma taʻitaʻia ai foi i le tauaaoina o le Nobel Prize in Literature ia Hemingway i le 1954.

E tusa ai ma isi, o Ernest Hemingway na tele mea na faia e suia ai le ituaiga prosa Igilisi nai lo se isi lava tusitala i le luasefulu senituri. E ala i lenei tusi, o lona mulimuli tele galuega o talafatu, na ia faʻaalia le tele o lana taleni faʻatasi ai ma tala maoaʻe.

O le Old Man ma le Sea o le tala e uiga i se faifaiva tuai, poto masani ma lona taua taua ma le lapopoʻa mapu, o le sili ona puʻeina o lona olaga. Ina ua mavae le valusefulu-fa aso e aunoa ma se iʻa, na filifili le toeaʻina e folau mamao atu nai lo soo se faifaiva, i le nofoaga o le a ia tofotofoina ai lona faamaualuga…

Afai e te leʻi faitauina le tusi, masalo o le taimi saʻo lenei e fai ai, seʻia oʻo i lena taimi, ia e fiafia i nei faʻamatalaga loloto e 22. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway
  1. O le taimi lenei e mafaufau ai i se mea e tasi. Le mea na ou fanau ai. (Ernest Hemingway)
Ernest Hemingway

2. Soo se tasi e mafai ona avea ma faifaiva ia Me. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

3. E tele faiva lelei ma nisi e lelei. Ae naʻo oe lava. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

4. E te leʻi fasiotia le iʻa ae ola ai ma faʻatau atu mo meaʻai. Na e fasiotia o ia mo le faʻamaualuga ma ona o oe o se faifaiva. Na e alofa ia te ia a o soifua o ia ma na e alofa ia te ia mulimuli ane. Afai e te alofa ia te ia, e le o se agasala le fasiotia o ia. Pe e sili atu? (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

5. O laʻu iʻa tele e tatau ona i ai i se mea. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

6. Iʻa, e te oti pea. E te fasiotia foi aʻu? (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

7. Le seoli ma le laki. O le a ou aumaia le laki. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

8. O aso uma o se aso fou. E sili le laki. Ae e sili ia te aʻu. Ma a oʻo mai le laki ua e sauni. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

9. O le laki o se mea e sau i le tele o tulaga ma o ai na te iloaina o ia? (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

10. E lelei tatou te le tau taumafai e fasioti le la po o le masina poʻo fetu. Ua lava le ola i luga o le sami ma fasioti o tatou uso moni. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

11. Afai na faʻalogo mai isi ia te aʻu ua fai atu leotele ona latou manatu lea ua ou valea. Ae talu ai ou te le valea, ou te le popole ai. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

12. E le tatau ona tuua toʻatasi se tasi i lo la matutua. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

13. Ou te 'inoʻino i se maamaa. O se taufaʻasese o lou lava tino. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

14. Ole taimi nei e leai se taimi e mafaufau ai i mea e le o ia te oe. Mafaufau i mea e mafai ona e faia i le mea o i ai. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

15. Na te leʻi faia lena tala aua na ia iloa a e fai mai se mea lelei e ono le tupu. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

16. Ou te taumafai e aua le nono. Muamua e te nono. Ona e aisi lea. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

17. E le se se tagata i le sami ma o se motu umi. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

18. E le afaina le tagata ile tiga. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

19. "O le matua o laʻu uati tatali," o le tala lea a le toeaina. “Aisea e ala ala ai toeaiina? E toe tasi le aso? " “Ou te le iloa,” o le tala lea a le tama. "Pau le mea ou te iloa o tama laiti moe umi ma faigata." (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

20. Tuʻu ia ia manatu o aʻu e sili atu le tagata nai lo aʻu, ma o le a ou faia. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

21. Faʻamama lou ulu ma iloa pe faʻapefea ona tiga pei o se tamaloa. (Ernest Hemingway)

Ernest Hemingway

22. E le faia le tagata mo le faiaʻina. E mafai ona faʻaumatia le tamaloa ae le faiaʻina. (Ernest Hemingway)

Oe mafai ona vaʻai i a matou oloa e ala i le ulufale i totonu o lenei fesoʻotaʻiga.

Tuua se tali

Maua mai o ia oyna!