Lisi o Mataupu
E uiga i Pusi ma Mafai Pusi 'Ai Lettuce
le pusi (Felisasi tagata) o se aiga ituaiga o laiti feololo mamele. Na o le pau lea o le ituaiga meaola i totonu o le aiga Felidae ma e masani ona taʻua o le pusi fale ia ese mai le vao tagata o le aiga. O se pusi e mafai ona avea ma pusi fale, o se pusi faʻatoʻaga po o se pusi feʻai; o le mulimuli e laina saoloto ma aloese mai le fesoʻotaʻiga a tagata. Pusi i totonu o aiga e faʻatauaina e tagata mo le faʻauo ma a latou agavaʻa e tuli manu togitogi. E tusa o le 60 ituaiga pusi e amanaʻia e 'eseʻese pusi lesitala.
E tali tutusa le pusi i anatomy i le isi felid species: e malosi lona tino fetuutuunai, vave ata, nifo maai ma matiuʻu mafai ona toso fetaui ma le fasioti tamaʻi manu. Lona po faaaliga ma lagona o le manogi ua atiina ae lelei. Fesootaiga pusi e aofia ai faaleoina pei vao, tu'u, viliina, musumusu, tomumu ma muimui faʻapea foi pusi-faʻapitoa tino gagana. A taufaasese e aoga tele i le tafa o ata ma le afiafi (tauafiafi), o le pusi o se nofo toatasi tulimanu ae a ituaiga lautele. E faʻalogo atu ua tau matapogia pe maualuga foʻi i totonu faisoʻoga mo taliga tagata, pei o na faia e mio ma isi tamaʻi meaola. E nana ma iloa pheromones
O pusi fafine i totonu o le fale e mafai ona i ai ni tamaʻi pusi mai le tautotogo e oʻo i le tuai o le tautoulu, ma lapisi lapisi e masani ona amata mai le lua i le lima tamaʻi pusi. O pusi a le aiga e fafagaina ma faʻaalia i mea tutupu e pei ona lesitalaina pusi gafa, o se mea faʻafiafiaina lauiloa o pusi manaia. Puleaina o tagata o pusi ono afaina e fa'ama'i ma neutering, ae o lo latou faatupulaia ma le lafoaia o fagafao ua iu ai i le tele o pusi feʻai i le lalolagi atoa, ma saosaolaumea i le faʻaumatia atoa o manulele, mama, ma meaola fetolofi. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
Pusi na muamua faʻamalosia i le Lata ane i Sasae tusa o le 7500 TLM. Na leva na manatu o le pusi tausi fale amata i anamua Aikupito, fea na tapuaʻi pusi mai le lata i le 3100 TLM. E oʻo mai i le 2021, e tusa ma le 220 miliona o loʻo umia ma 480 miliona pusi taʻavale i le lalolagi. E oʻo mai i le 2017, o le pusi a le aiga o le lona lua lea o manu taʻele lauiloa i Amerika, e 95 miliona ana pusi e ana. I totonu o Peretania, 26% o tagata matutua o loʻo i ai se pusi ma le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi o le 10.9 miliona pusi fagafao i le 2020.
Etymology ma igoa
Le amataga mai ole upu Peretania pusi, Igilisi tuai pusi, ua manatu o le Latina mulimuli upu cattus, lea na muamua faʻaaogaina i le amataga o le seneturi lona 6 Na fautuaina e faapea o le upu 'cattus' e mafua mai i le a Aikupito tomua o Coptic ϣ ⲁⲩ šau, "Tomcat", poʻo lona faʻatama fafine foliga faʻatasi ma -t. O le Latina Latina upu atonu e mafua mai i leisi Afro-Asia or Nilo-Sahara gagana O le Nubian upu kaddîska "Vao" ma Nobiin Kadīs e mafai punaʻoa poʻo fesoʻotaʻiga.
O le Nubian upu atonu o se nonogatupe mai Arapi Alofa qaṭṭ ~ قط qiṭṭ. E "tutusa lava ono foliga mai o fomu atonu e mafua mai i se anamua Siamani upu, na aumaia i le Latina ma alu atu i le Eleni ma i Syriac ma Arapi". O le upu atonu e mafua mai gagana Siamani ma Europa i Matu, ma mulimuli ane nono mai Uralic, va. Sami i Matu gáđfi, “Fafine stoat“, Ma Hanikeri manuia, "Lady, fafine stoat"; mai Maliega-Uralic * faʻasologa, “fafine (o se manu fe'ai)”. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
Le Igilisi pisa, faʻalauteleina pei pussy ma pusi pusi, e faʻamaonia mai le lona 16 senituri ma atonu na faʻalauiloa mai Holani pusi pe mai Siamani maualalo puuskatte, fesoʻotaʻi ma Swedish kattepus, po o Norwegian alou, pusekatt. E iai foʻi faʻamatalaga faʻapea i le Lithuanian puižė ma Aialani puisín or puiscín. O le etymology o lenei upu e le iloa, ae ono faigofie tulai mai se leo e masani ona tosina mai ai se pusi.
O le pusi tane e taʻua o le tom or tomcat (pe o le paie, pe a fai e leai se komepiuta). An leai se totogi fafine e taʻua o le tupu tamaʻitaʻi, aemaise lava i se pusi-faʻatupuina uiga. O le pusi talavou ua taʻua o le pusi, i Early Modern English, le upu pusi na fesuiaʻi ma le upu ua le toe aoga pusi. O se vaega o pusi e mafai ona taʻua o le fa'afefe po o se pupula. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
Lafoga
O le pusi aiga o se sui o le Felidae, a aiga sa i ai le tuaa masani tusa o le 10–15 miliona tausaga talu ai. O le ituaigaFelisatafe mai isi Felidae tusa o le 6-7 miliona tausaga talu ai. Iʻuga o filogeneti suʻesuʻe faʻamaonia o le vao Felisa ituaiga suia i totonu tagata faʻaalofa or parapatric fuaitau, ae o le pusi aiga suia i totonu filifiliga fai. O le pusi tausi ma lona latalata vao vao o diploid ma maua uma 38 chromosomes ma tusa ma le 20,000 genes. O le pusi nameri (Prionailurus bengalensis) sa faʻatamaitiiti tutoatasi i Saina pe tusa o le 5500 TLM. Lenei laina o vaega faʻatamaina pusi tuua leai se faʻailoga i le lotoifale pusi faitau aofaʻi o aso nei.
Puleʻaga
Le faʻailoga muamua iloa mo le faʻalataina a Aferika vao (F. lybica) sa eli latalata i se tagata Neolithic tuugamau i totonu Shillourokambos, saute Cyprus, amata mai pe tusa o le 7500-7200 TLM. Talu ai e leai se faʻamaoniga o tagatanuʻu o tina masani fauna i Kuperu, o tagata o loʻo nonofo i lenei nuʻu Neolithic e foliga mai na aumaia le pusi ma isi meaola vao i le motu mai le Middle Eastern laueleele tele.
O le mea lea ua manatu ai saienitisi o pusi vao Aferika na tosina atu i uluai nofoaga o tagata i le Crescent Fertile e rodents, aemaise le isumu fale (Musculus), ma na faʻataʻitaʻiina e faifaatoaga Neolithic. Lenei faʻamanuiaga sootaga i le va o faifaatoaga vave ma tamed pusi tumau afe o tausaga. E pei o faiga tau faatoaga na salalau, fa'apea fo'i pusi fa'alata ma fagafa'a. O pusi vao o Aikupito na fesoasoani i le tina ta'otoga gene o le pusi aiga i se taimi mulimuli ane. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
O le muamua molimau iloa mo le tupu o le pusi fale i Greece aso pe tusa o le 1200 TLM. Greek, Foinikia, Karefasi ma Etruscan Faʻalauiloa faʻatau pusi i totonu o Europa i saute. I le taimi o le Malo Roma sa faailoa atu ia i latou Cosica ma Sardinia i luma o le amataga o le 1st meleniuma. E oo atu i le senituri lona 5 TLM, ua masani ai i latou i ni manu i nuu Magna Graecia ma Etruria. E oʻo atu i le iʻuga o le Emepaea o Roma i le seneturi lona 5, ua taunuʻu le gafa o pusi a Aikupito i le Baltic Sea uafu i matu Siamani.
I le taimi o le tausiga, o pusi na o'o i nai suiga laiti i le tino ma amioga, ma e mafai lava ona latou ola i le vao. Tele amioga masani ma uiga o wildcats ono i ai muaʻi fetuʻunaʻi latou mo tausi ma avea ma fagafao. O nei uiga e aofia ai lo latou laʻititi laʻititi, natura faʻaagafesootai, gagana manino a le tino, fiafia i taʻaloga ma le atamai maualuga. Faoa nameri e mafai fo'i e pusi ona fa'aalia uiga alofa aga'i i tagata, ae e le'i fa'afaleina. O pusi fale e masani ona paʻaga ma pusi felafoaʻi, gaosia hybrids pei o le Pusi Kellas in Sikotilani. Fa'atasiga i le va o aiga ma isi ituaiga Felinae e mafai foi. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
Atinaʻe o ituaiga pusi amata i le ogatotonu o le 19 seneturi. O se auiliiliga o le pusi aiga genome na fa'aalia mai o le genome a tua'a manu fe'ai na matua'i suia i le fa'agasologa o le fa'atosinaina, e pei ona patino mutations na filifilia e atiaʻe ituaiga pusi. O le tele o ituaiga e faʻavae i luga o soʻoga-fafagaina pusi aiga. Tulaga eseese o nei ituaiga ituaiga eseese i le va o itulagi, ma e sili ona maualalo i le mama aʻafia tagata, lea faʻaalia sili atu nai lo 20 deleterious faʻafitauli tau kenera. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
O a mea e mafai ona 'ai e pusi ma o a mea e le mafai ona 'ai?
O tagata uma e ana pusi e fia iloa. Aua o le fafagaina o se pusi po o se fagafao e pei o le tausia o se tamaitiiti. E leai se tasi o i laua e mafai ona tautala, e le iloa po o le a le mea e sili atu mo i laua, ae e taumafai lava e aai i mea uma e mafai ona la maua. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
Letisi o se tasi na fualaʻau o loʻo avea ma vaega o le tatou taumafataga, aua e tele i vitamini ma potassium.
Ma ua e i ai iinei ona ua e iloa e fiafia lau pusi i le latisi ma e te fia iloa pe lelei le ai e lau pusi le letusi.
Moni
Se'i o tatou amata! (E mafai e pusi ona 'ai le latisi?)
O le a le mea i totonu letisi? Faʻamanuiaga paleni o letisi
Muamua, seʻi o tatou iloiloina puʻupuʻu penefiti o loʻo i ai i lettuce.
- Potassium: E faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o le masima i lou tino e ala i le faʻaititia o le toto.
- Vitamini C: Ose antioxidant mamana e fesoasoani e fa'amalosia ai lou faiga e puipuia.
- Vitamini K: Galue ma kalisiu e puipuia ponaivi gau. E fesoasoani fo'i i le fa'atupu toto
- Calcium: E faatumauina ai le malosi o nifo ma ivi. E fesoasoani foi i le neula galue ma le faʻaputuga toto.
- Folate: Fesoasoani i le faia o DNA ma mea tau kenera. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi?)
E lelei mo se pusi ona 'ai le latisi? E mafai e pusi ona 'ai salati?
E mafai e pusi ona 'ai le latisi?
E matua saogalemu lava mo lau pusi e 'ai le latisi. E sili atu mo le soifua maloloina o le gutu. O le mea lea, afai e 'ai lau pusi i le letus poʻo isi fualaau faisua lanu uliuli, tuʻu atu ia te ia e fiafia i lenei meaʻai e le masani ai. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
E ui ina popole tagata uma i mea'ai a le tagata, e mafai e le pusi ona 'ai e pei o le avatu o sieri i le pusi, o le tala fiafia mo i latou o le letusi e sili atu ona saogalemu ma maloloina mo i latou.
Ae o le fafagaina o latou na o lanumeamata e matautia. O pusi e auai i le vasega o manufasi, o ana meaʻai e naʻo aano o manu. A leai ni aano o manu, e mate pusi.
Afai la o oe o vegetarian po vegan ma taumafai e tuu lau pusi o se pusi, e manino lava o le a le ola. (Mafai e Pusi 'Ai Lettuce?)
Aisea e ai ai pusi i mea lanu meamata?
Atonu na e vaai i pusi o 'aʻai vao ma isi fualaʻau lanumeamata i le tele o taimi. Aisea? E mafua ona o mea lanumeamata e fesoasoani i pusi e faʻamamaina mea le mafaamatalaina pei o fulufulu.
E fesoasoani foi ia i latou e faʻateʻa ai le manava ma sili ona taua, maua le folic acid ma le gaosiga o DNA, lea e faʻateleina ai le maualuga o le okesene i le toto. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi?)
6 Mafuaaga Aisea e Mafai ai e Pusi Ona 'Ai Lettuce:
Ia, ole taimi nei atonu ua e mapuea ma mapuea a pe a mafai e lau pusi ona 'ai letisi.
Peitai, e taua le maitauina e ese mai le saogalemu atoatoa mo pusi e 'ai, e aoga foi mo lau pusi i isi auala. (Mafai e Pusi 'Ai Lettuce?)
1. Lelei mo pusi o lo'o i ai avanoa e ova ai le mamafa
Afai o lau pusi o loʻo tauivi e tausi se soifua maloloina mamafa, o le sili mea e mafai ona e avatu ia te ia o lettuce. (Mafai e Pusi 'Ai Lettuce?)
2. Tausia le Pusi Hydrated
Letisi e aofia ai le 96% vai, o lona uiga e mafai ona faʻamama lelei lau pusi. Peitaʻi, e le tatau ona fenumiai o le puna lava lea o manaʻoga vai. Nai lo lena, e manaʻomia lava ona ia inu ia lava vai e faʻamalieina ai lona tino manaʻoga. (Mafai e Pusi 'Ai Lettuce?)
3. Ga'i Faigofie
O le selau kalama o letusisi o loʻo iai le 1.3 g o le dietary fiber — o se fua lelei e selesele ai ona aoga. A 'ai lau pusi letisi, o lona manava gaioiga o le a maua le toʻafimalie. O le mea moni, o le alava mea i lettuce mafai ona fesoasoani lau pusi pasi faʻalelei mea. (Mafai e Pusi 'Ai Lettuce?)
4. Mafai Maua Aoga Mai Isi Nutrients
E pei ona taʻua i luga, o le latisi o loʻo i ai ni vitamini taua tele ma isi meaʻai e manaʻomia mo le gaioiga o le tino. O loʻo iai vitamini K, vitamini C, potassium, calcium ma folate, e ono faʻamanuiaina ai lau pusi ae ole ofa itiiti tau taumafa. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
E tusa lava pe ua uma ona 'ai lau pusi i se mea'ai maloloina, o minerale faaopoopo i le letus e le afaina ai lona soifua maloloina. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi?)
5. O isi Laʻau I le Fale Faʻasao
Ua tatou iloa uma e iai le masani a pusi o le 'ai o nisi o laau i totonu. O le mea lea, e tatau ona tatou vaʻavaʻai i pusi pe a latou ui atu i sea laʻau. Talu ai tatou te vaʻai latou te 'ai mutia, e mafua ai ona tatou manatu afai latou te le 'ai i totonu o fale, o le a latou tui. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
O le mea lea, o le fafagaina o lenei latisi-faauo pusi o le a puipuia ai isi au laau mai ai. Faʻapea foi, le pei o mutia, letisi o le a le faia lau pusi puaʻi i le fale. (Mafai e Pusi 'Ai Lettuce?)
Ae ia faaeteete i laau e fiafia i ai Lili o le Eseta e matua ixic i pusi.
6. Faʻaopopo i le Eseesega E Alofa I Ai
E iai le masani a pusi o le pipii o latou isu i so'o se mea e mafai ona latou maua, 'ai pe leai.
O le mea lea, tagata e le naʻo tagata e fiafia e fesuisuiaʻi i a latou taumafataga; E fiafia fo'i pusi i le eseese. O le tu'uina atu o lau latisi pusi aulelei e fai ma mea'ai e fa'aopoopoina ai le tele o mea'ai i lana taumafataga i aso uma, e le afaina. (Mafai e Pusi 'Ai Lettuce?)
Auala sili e fafaga ai letisi i lau pusi
O le letisi e manaia i pusi, ae o isi taimi e na ona manogi lava o pusi, 'ai loa ma alu. O le mea lea, o se lelei manatu e faia ia lava lalelei e 'aina e pusi. (Mafai e Pusi 'Ai Lettuce?)
1. Tumau i le Ofoina Atu Seʻia Le Taliaina
Afai e le fiafia lau pusi i le ofo muamua, toe taumafai i ni nai minute, ma isi. E ala i le valaauliaina o ia i lea taimi ma lea taimi, e mafai ona e faia ia te ia e manatu o se mea taua pe suamalie. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi?)
2. Otioti le letusi i ni vaega laiti
E faigata ona fa'atosina pusi e fa'ata'ita'i mea'ai na latou teena muamua. O le mea lea, e le o se mea e ofo ai le teena e pusi le letus na ofoina atu ia i latou. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
O le mea lea, o le auala atamai e tuʻuina atu ai le latisi o le tipiina i ni vaega laiti ma se tipi poʻo le tipi saʻo e pei o se lau mutia. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi?)
3. Aua neʻi e faʻataʻitaʻia na o le tasi le ituaiga pe a le aoga
I totonu o le Iunaite Setete, e mafai ona e mauaina le fa ituaiga o letusi i le vaega "Produce" o lau supamaketi lata ane. O ituaiga e aofia ai Butterhead, Iceberg, Loose-leaf, ma Romaine. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
Afai e le fiafia lau pusi i Butter Head, avatu ia te ia le Iceberg Lettuce etc. taumafai e avatu. O nisi pusi e pipii tele ma e le nofonofo i se ituaiga mo se taimi umi. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi?)
4. Fa'aaofia le Lettuce fa'atasi ma aano masani a Pusi
E foliga ese le latisi i le taimi muamua mo lau uo fulufulua. O le mea lea, o le tasi togafiti e aofia ai i lana taumafataga i aso uma o le tuʻuina atu lea ma aano o manu: a le o le ufiufi o aano o manufasi i le latisi pe tuʻu i totonu o le pesini meaai. (E mafai e pusi ona 'ai le latisi)
Fesili e masani ona fesiligia (Fesili)
1. O a meamata e mafai ona 'ai e pusi?
Talu ai o le tele o laʻau fale e oona i pusi, e sili atu le ofoina atu i lau uo fulufulua le lanumeamata aoga oe lava ia.
O lanu meamata e sili ona lelei mo lau pusi o kāloti, pi, pi lanumeamata, latisi, sipuni, maukeni, broccoli, ma isi. (Can Cats Eat Lettuce)
2. E mafai e pusi ona 'aina karoti lanu meamata?
Fai mai le ASPCA, o laʻau lanumeamata o le karoti e matua leai se mea oona i pusi. Peitaʻi, e le mafai e ni nai pusi ona faʻamamafa lelei, ma mafua ai le puaʻi ma manava tata. (Mafai e Pusi 'Ai Lettuce?)
E 'oona le spinach i pusi?
Leai, o le spinach lava ia e le mataʻutia. Ae afai o lau pusi ei ai se talaʻaga o faʻamaʻi faigata o fatugaʻo, ona tatau lea ona e aloese mai le tuʻuina atu ia te oe, aua e ono taitai atu ai i le oxalosis
3. Mafai e Pusi 'Ai Arugula?
Suesuega i luga o arugula o se pusi meaai ua faamaonia leai se mea e ono manatu ai o le arugula e oona i pusi.
E toetoe lava a tutusa mea aoga ma lettuce, arugula e tamaoaiga i le potassium, folic acid, calcium ma nisi taua vitamini. Ma le mea e faʻaoga i lettuce faʻapena foi i arugula.
4. Mafai e Pusi 'Ai Collard Green?
Pei o letisi, Collard greens e mauoa i alava, e lelei mo le pusi soifua maloloina o le pusi. O le auala sili e tuʻuina atu ai i lau pusi o le tipiina lea i ni tamaʻi vaega ma faʻavevela mo le 50 sekone. O le a fiafia lau pusi ia te ia.
E saogalemu le kale mo pusi?
Ioe, aua o loʻo i ai le tele o vitamini ma meaʻai. Ae i le taimi lava e tasi, e tatau ona naʻo le 5-10% o ana meaʻai.
5. Mafai e Pusi 'Ai Broccoli?
E le o mea uma, letus, broccoli, kāloti, kale, collard greens, bok choy, ma isi. E tele fualaau faisua e mafai ona 'ai e pusi, e aofia ai
Peita'i, e le tatau ona avatu fuala'au 'aina e pei o lau'a'ai i pusi ona o lo'o i ai le calcium oxalate, lea e mafai ona fa'alavelaveina ai le fa'ama'i o pusi.
iʻuga
O lettuce leaga mo pusi pe mafai lettuce afaina pusi?
E le pei o sieli poʻo tuna, fualaʻau lanumeamata pei o lettuce e matua saogalemu mo pusi. E le gata o se tatau-maua meaai, e faʻapea foi maloloina.
O lea ia faʻataʻitaʻi pea ma lettuce mo au pusi ina ia mafai ona sili atu le saogalemu o au mea teu fale ma maua uma aoga o lettuce pei ona faʻamatalaina i luga.
Pe na 'ai lau pusi pe fa'aalia le fiafia i le latisi? Ta'u mai i le vaega o fa'amatalaga.
Faʻapea foi, aua neʻi galo e pine / faʻailoga tusi ma asiasi i la matou tesi mo sili atu manaia ae o faʻavae faʻamatalaga.