63 Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela

Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela, Upusii mai ia Nelson Mandela, Nelson Mandela

E uiga i Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela

Nelson Rolihlahla Mandela (/ mænˈdɛlə /; Siosa: [xolíɬaɬa mandɛ̂ːla]; 18 Iulai 1918 - 5 Tesema 2013) o se Aferika i Saute e tetee i le faailoga tagata fouvale, setete ma tagata alofa o ai na auauna o Peresetene o Aferika i Saute mai le 1994 i le 1999. O ia o le uluaʻi malo uliuli o le setete ma le muamua filifilia i le a sui atoa faiga palota temokalasi. Lana malo taulaʻi i le tiaʻiina o le talatuu o faailogalanu e ala i le faʻafetauiina faʻavae faʻailoga lanu ma faʻamalosia le faʻailoga lanu faaleleiga. Faʻapitoa a Aferika tagatanuu ma sosaiete, sa avea o ia ma peresitene o le Aferika a le malo tele (ANC) pati mai le 1991 i le 1997.

Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela, Upusii mai ia Nelson Mandela, Nelson Mandela
Ata o Mandela, puʻeina i Umtata i le 1937

Failauga Xhosa, Mandela na fanau i le Thembu aiga tupu i MvezoUnion o Aferika i Saute. Na ia aʻoaʻoina tulafono i le Iunivesite o Fort Hare ma le Iunivesite o Witwatersrand ae le i faigaluega o se loia i Johannesburg. O iina na ia aʻafia ai tetee i le pulega faakolone ma Aferika nationalist polokiki, auai i le ANC i le 1943 ma faʻavaeina lona Autalavou Liki i le 1944. Ina ua maeʻa le National Party's malo paʻepaʻe faatuina apartheid, o se faiga o tuueseeseina lanu lena avanoa whites, Mandela ma le ANC na latou tuʻuina i latou lava i lona faʻatoʻilaloina.

Na tofia o ia e avea ma peresetene o le ANC's Transvaal lala, tulaʻi aʻe i le lauiloa mo lona aʻafia i le 1952 Tauiviga Tetee ma le 1955 Fono a Tagata. Sa masani ona taofia o ia mo faatupu vevesi gaioiga ma na le faʻamanuiaina na molia i le 1956 Faʻamasinoga i le Solitulafono. (Sii mai Nelson Mandela)

Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela, Upusii mai ia Nelson Mandela, Nelson Mandela

Uunaia e Marxism, na ia faalilolilo auai i le faasa Aferika i Saute Aferika Communist Party (SACP). E ui na muaʻi faʻamaoni i le teteʻe faʻagaeʻetia, i le faʻatasi ai ma le SACP na ia faʻavaeina ai le vaega militeri Umkhonto matou Sizwe i le 1961 ma taitaia a fevaevaeaʻiga taua faasaga i le malo. Na taofia faapagota o ia ma falepuipui i le 1962, ma mulimuli ane faasalaina i le nofosala i le falepuipui mo le taupulepulega e faatoilalo le setete mulimuli ane i le Rivonia Faʻamasinoga.

Na auauna Mandela mo le 27 tausaga i le falepuipui, na vaelua Robben IslandFalepuipui o Palota ma Falepuipui ia Victor Verster. I le lotolotoi o le faatupulaia o le lotoifale ma faavaomalo uunaiga ma le fefe i le faailoga lanu i le va o tagata, Peresitene FW de Klerk tatalaina o ia i le 1990. Mandela ma de Klerk na taʻitaʻia taumafaiga e feutagai ma le iʻuga o le apartheid, lea na mafua ai le 1994 faiga palota lautele a malo lea na taitaia ai e Mandela le ANC i le manumalo ma avea ai ma peresitene. (Sii mai Nelson Mandela)

Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela, Upusii mai ia Nelson Mandela, Nelson Mandela
Mandela ma Evelyn ia Iulai 1944, i le faʻaipoipoga a Walter ma Albertina Sisulu i le Bantu Men's Social Center.

Taʻitaʻi a malo lautele felagolagomai lea na folafola a faʻavae fou, Na faamamafaina e Mandela le faaleleiga i le va o ituaiga o lanu a le atunuu ma fausia le Komisi o le Faʻamaoni ma le Faʻalelei e suʻesuʻe ai tuanaʻi aia tatau a tagata soifua saua Tamaoaiga, o lana pulega taofia ana muamua saolotoga faʻavae e ui lava i ona ia talitonuga faʻaagafesootai, faʻalauiloaina foi auala e faʻamalosiau ai toe fuataina o eleeleteteʻe i le mativa ma faʻalauteleina auaunaga tau soifua maloloina.

Faʻavaomalo, Mandela galue o se puluvaga i le Pan Am Flight 103 pomu faamasinoga ma avea ma failautusi aoao o le Le Faagaioiga e L Al ogatasi mai le 1998 i le 1999. Na ia teʻena lona lua paʻiga o le pelesetene ma sui ai lona sui, Thabo Mbeki. Na avea Mandela ma taʻitaʻi setete ma faʻataua le tauivi ma le mativa ma HIV / AIDS ala i le alofa Nelson Mandela Foundation.

Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela, Upusii mai ia Nelson Mandela, Nelson Mandela
O le fale sa i ai Mandela i le taulaga o Johannesburg o Soweto

Mandela o se tagata feteenai i le tele o lona olaga. E ui lava faitioga i le saʻo faitio ia te ia a tagata faatupu faalavelave komunisi ma i latou i luga o le agavale agavale Na manatu o ia ua matua naunau lava e feutanaʻi ma faalelei ma le au lagolago a le apartheid, na ia mauaina foi le viiga faavaomalo mo lana taumafaiga. Lautele manatu o se faʻailoga o le temokalasi ma faiga faʻaagafesootai, na ia mauaina sili atu ma le 250 mamalu, e aofia ai le Nobel Peace Prize. E faʻaaloalo o ia i totonu o Aferika i Saute, ma e masani ona faʻasino i ai o ia Igoa ole aiga o ThembuMadiba, ma faamatalaina o le “Tama ole Atunuʻu".

O Nelson Rolihlahla Mandela o le Peresetene muamua lea o Aferika i Saute na filifilia i se palota faatemokalasi atoa, o ia foi na manumalo i le Nobel Peace Prize ma le FW de Klerk, o le fouvale, o le anti-apartheid icon, ma le alofa na avea lona olaga atoa ma tuuto i le tauiviga mo Aia tatau a tagata.

Na ia maumauaʻi pe a oʻo mai i le tutusa o lanu, le taua faasaga i le mativa, ma le faatuatua i tagata soifua. O lana taulaga na mafai ai ona fausia se mataupu fou ma sili atu ona lelei i le olaga o tagata uma i Aferika i Saute ma le lalolagi, ma o le mea lea, Madiba o le a manatuaina o se tasi o sili aliʻi na soifua mai.

I le taimi o lona umi o le olaga Mandela musuia i matou i le tele o upu o le poto, lea o le a tumau pea i manatuaina o le tele o tagata.

Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela

  1. Ole aʻoga ole auupega sili ona malosi e mafai ona e faʻaaogaina e suia ai le lalolagi.

Mindset Network ia Iulai 16, 2003 i Planetarium, Iunivesite o le Witwatersrand Johannesburg Aferika i Saute

2. E leai se atunuʻu e mafai ona atiaʻe seʻi vagana ua aʻoaʻoina ona tagatanuʻu.

Le Oprah Magazine (Aperila 2001)

3. O le ulu lelei ma le fatu lelei e masani ona faigata. Ae a e faʻaopopo i lena laulaufaiva tusitusi poʻo le peni, ona i ai lea o sau mea taua tele.

Maualuga atu nai lo le faamoemoe: o se talaaga o Nelson Mandela e Fatima Meer (1990)

4. Na ou aʻoaʻoina o le lototele e le o le leai o se fefe, ae o le manumalo ai. O le toa totoa e le o ia o le e le lagonaina le fefe, ae o ia o le manumalo i lena fefe.

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

5. E le fefefe tagata loto tetele e faʻamagaloina, mo le filemu.

Mandela: Le Talaaga Faʻatulafono saunia e Anthony Sampson (1999)

6. E sili le taʻitaʻi mai i tua ma tuʻu isi i luma, aemaise pe a e faʻamanatuina le manumalo pe a tutupu ni mea lelei. E te muamua i le laina peʻa iai se lamatiaga. Ma o le a faʻafetaia e tagata lau taʻitaʻi.

Se tafaoga ma le le manuia! saunia e Somi Uranta (2004)

7. O taʻitaʻi moni e tatau ona sauni e taulaga uma mo le saolotoga o latou tagata.

Kwadukuza, Kwazulu-Natal, Aferika i Saute (Aperila 25, 1998)

8. Pei ona ou fai atu, o le mea muamua o le ia e faʻamaoni ia oe lava. E le mafai ona i ai se aafiaga i le lalolagi pe afai e te leʻi suia oe lava… O e faatupuina le filemu sili o tagata uma o le amiosaʻo, faamaoni, ae lotomaulalo. (Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela)

Taʻitaʻi-Faʻatonu Taʻitaʻiga: Mataupu Faavae ma Faʻataʻitaʻiga o le Faʻataʻitaʻiga Lelei e Micah Amukobole (2012)

9. O le taʻitaʻi… e pei o se leoleo mamoe. Na nofo o ia i tua o le lafu, tuu le sili mailei alu i luma, lea mulimuli isi, ma le le iloaina o le taimi atoa latou o loʻo faʻatonutonu mai tua.

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

10. E le o aʻu ose mesia, ae ole tagata masani na avea ma taʻitaʻi ona o tulaga ese.

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

11. I atunuʻu o loʻo feoti ai tagata le sala, o taʻitaʻi o loʻo mulimuli io latou toto nai lo o latou faiʻai.

Le New York Times Biography Service (1997)

12. E i ai taimi e tatau ai i se taʻitaʻi ona alu muamua i luma o le lafu, alu i se auala fou, ma le mautinoa o loʻo ia taʻitaʻia ona tagata i le ala saʻo.

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

13. Mo ia saoloto e le na o le tiaʻiina o se tasi filifili, ae ia ola i se auala e faʻaaloalo ma faʻalauteleina le saolotoga o isi. (Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela)

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

14. E leai se savalivali faigofie i le saolotoga i soo se mea, ma o le toʻatele o tatou e tatau ona pasi pasi solo i le vanu o le ata o le oti ae tatou te leʻi ausia le tumutumu o tatou manaʻoga.

Le Faigofie i le Saolotoga (1973) saunia e Nelson Mandela

15. Tupe e le maua ai se manuia, le saolotoga e faia ai.

Faʻamatalaga le iloa

16. A o oʻu savali atu i fafo o le faitotoʻa agai i le faitotoʻa e tau atu i loʻu saolotoga, na ou iloa afai ou te le tuua loʻu ita ma loʻu ita i tua, o le a ou i ai pea i le falepuipui.

Ina ua tatalaina Mandela mai le falepuipui (Fepuari 11, 1990)

17. Naʻo tamaloloa fua e mafai ona feutanaʻi. E le mafai e le pagota ona faia konekarate.

Le musu e faʻatau mo le saolotoga pe a maeʻa le 21 tausaga i le falepuipui, e pei ona taʻua ile TAIMI (Fepuari 25, 1985)

18. E leai se mea e taʻu o le saʻolotoga vaega.

Faʻamatalaga le iloa

19. E leai se aoga o le saʻolotoga pe a leai se puipuiga ile fale ma auala. (Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela)

Tautalaga (Aperila 27, 1995)

20. O la matou luitau sili ona taua e tasi o le fesoasoani lea i le faʻatūina o se vafealoaloai o le saolotoga o le tagata lava ia o lona uiga moni o le saolotoga o le tagata. (Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela)

Tautalaga i le tatalaina o le palemene Aferika i Saute, Cape Town (Me 25, 1994)

21. O le tamaloa na te 'aveʻesea le isi saolotoga o se pagota o le' inoʻino, o ia o lokaina i tua o pa o le faʻaituʻau ma le vaapiapi mafaufau. Ou te le o saoloto moni pe a fai o loʻo ou aveʻesea le isi saolotoga, e pei lava ona mautinoa e pei ona ou le saoloto pe a fai o loʻu saolotoga ua aveʻesea mai ia te aʻu. O tagata sauaina ma le saua e tutusa uma ua gaoia o latou tagata soifua.

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

22. Afai e te manaʻo e faʻalelei ma lou fili, e tatau ona e galue ma lou fili. Ona avea lea o ia ma au paga.

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

23. Ou te fiafia i uo o loʻo tutoʻatasi mafaufau ona latou te faʻaosoina oe e vaʻai i faʻafitauli mai itu uma.

Mai lana tusitusiga e leʻi faʻailoa mai na tusia i le 1975

24. E mafai e tagata uma ona siʻitia i luga aʻe o latou tulaga ma alualu i luma pe a fai latou te tuuto i ma naunau i mea latou te faia.

Mai se tusi ia Makhaya Ntini i lana 100th Cricket Test (Tesema 17, 2009)

25. Aua le faʻamasinoina aʻu ile mea ua ou manuia ai, faʻamasino ile tele o taimi na ou paʻu ai i lalo ma toe tu i luga.

Fuaitau mai se faʻatalanoaga mo le pepa 'Mandela' (1994)

26. O le tagata manumalo ose miti na te le fiu. (Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela)

Faʻamatalaga le iloa

27. O le inoino e pei o le inu 'ona ona faʻamoemoe lea o le a fasiotia ou fili.

Lalo Lalo, Patino - Volume 26 (2005)

28. Ou te 'inoʻino tele i le faailoga tagata ma i ona faʻaaliga uma. Sa ou tauina uma i loʻu olaga; O lea ou te tauina nei, ma o le a ou faia pea seia oʻo i le iʻuga o oʻu aso.

Faʻamatalaga muamua a le faʻamasinoga (1962)

29. O le faʻafitia o soʻo se tagata a latou aia tatau faʻale tagata o le luʻiina lea o latou tagata soifua.

Tautalaga i le Konekeresi, Uosigitone (Iuni 26, 1990)

30. A fai e le tamaloa le mea na ia manatu o lona tiute i ona tagata ma lona atunuʻu, e mafai ona malolo i le filemu.

I se talanoaga ma le failautusi Mandela (1994)

31. A maumauaʻi tagata e mafai ona latou manumalo i se mea.

Mai se talanoaga ma Morgan Freeman, Johannesburg (Novema 2006)

32. E tatau ona tatou faʻaaoga tatau le taimi ma ia iloa e faʻavavau o taimi e fai ai mea saʻo.

Se tafaoga ma le le manuia! saunia e Somi Uranta (2004)

33. O le lelei o le tagata o le afi e mafai ona nanaina ae le mafai ona tineia. (Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela)

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

34. Faʻatoʻilaloina le mativa e le o se galuega o le alofa mama, o se gaioiga o le faʻamasinoga. Pei ole Faʻapologa ma Apartheid, ole mativa e le masani ai. Na faia e le tagata ma e mafai ona manumalo ma soloia e gaioiga a tagata soifua. O nisi taimi e pa'ū luga o se augatupulaga e sili. E mafai ona avea oe ma lena augatupulaga sili. Ia fuga mai lou silisili.

Tautalaga i Lonetona Trafalgar Square (Fepuari 2005)

35. I loʻu atunuʻu matou te muamua o i le falepuipui ona avea ai lea ma Peresitene. 

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

36. Fai mai e leai se tasi na te iloa se atunuʻu seʻia oʻo i totonu o ona fale puipui. O se malo e le tatau ona faʻamasinoina i le auala na te tausia ai ona tagatanuʻu maualuga, ae o lona pito sili ona maualalo.

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

37. Afai e te talanoa i se tamaloa i se gagana na ia malamalama ai, e alu i lona ulu. Afai e te talanoa ia te ia i lana gagana, o lona uiga lena i lona loto. (Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela)

I le fale i le lalolagi: o le Peace Corps tala na saunia e Peace Corps (1996)

38. E leai se tuinanau e maua maua taalo laʻititi - i le nofoia mo se olaga e itiiti ifo nai lo le tasi oe mafai ona ola. (Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela)

Le isi 90%: faʻafefea ona tatalaina lou tele avanoa le mafai mo taʻitaʻiga ma le olaga e Robert K. Cooper (2001)

39. E foliga mai e faigata i taimi uma seʻia maeʻa. (Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela)

Faʻamatalaga le iloa

40. Faʻafitauli faigata malepe nisi aliʻi ae faia isi. E leai se matauʻi e lava lona maai e tipi ai le agaga o le tagata agasala o loʻo taumafai pea, o le tasi e faʻaauupegaina ma le faʻamoemoe o le a ia toe tu i luga i le iuga. (Upusii Musuia mai ia Nelson Mandela)

Tusi ia Winnie Mandela (Fepuari 1, 1975), tusia i Robben Island.

41. Afai e i ai soʻu taimi ua ou toe faia le mea lava lea e tasi. E faʻapena foi so se tagata e faʻamalosi ona taʻua o ia o se tamaloa.

Tautalaga faʻaititia ina ua maeʻa ona tausalaina i le faʻatupuina o se solo tetee ma tuua faʻasolitulafono le atunuʻu (Novema 1962)

42. O se atugaluga faʻavae mo isi i o matou olaga taʻitasi ma le lotoifale o le a alu se auala umi i le faia o le lalolagi o se sili atu nofoaga na tatou matua manaʻomia tele. 

Kliptown, Soweto, Aferika i Saute (Iulai 12, 2008)

43. O aʻu ole mea moni, o se tagata talitonu i mea lelei. Pe o lena e sau mai le natura po o le faafaileleina, e le mafai ona ou fai atu. O se vaega o le mautinoa o le uʻu pea o le ulu i le la, o vae e agaʻi i luma. E tele taimi pogisa na matua tofotofoina ai loʻu faʻatuatua i tagata, ae ou te leʻi mafaia ma faʻavaivaia aʻu e faʻanoanoa. O le auala lena e taia ai le faiaina ma le oti.

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

44. A faʻatonuina se tagata ona maua le aia tatau e ola ai i le olaga ua ia talitonuina, e leai sana filifiliga ae avea ma tagata faʻasolitulafono.

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

45. E leai se tasi na fanau mai 'inoʻino i se isi tagata ona o le lanu o lona paʻu, poʻo lona talaʻaga, poʻo lana tapuaiga. E tatau i tagata ona aʻoaʻo e inoino, ma afai e mafai ona latou aʻoaʻo ia inoino, e mafai ona aʻoaʻoina i latou e alofa, aua o le alofa e oʻo mai i le loto o le tagata nai lo lona faʻafeagai.

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

46. ​​O le sili le mamalu i le ola pepelo le o le le paʻuʻu, ae i le siʻitia i taimi uma tatou pa'ū.

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

47. E leai se mea e pei o le toe foi i se nofoaga e tumau le suia e saili auala na e oe lava ua suia.

Long Walk to Freedom e Nelson Mandela (1995)

48. E le o aʻu o se tagata paʻia, seʻi vagana ua e mafaufau i se tagata paʻia o se tagata agasala o loʻo taumafai pea.

Le Baker Institute i le Rice University, Houston (Oketopa 26, 1999)

49. O se tasi o mea na ou aʻoaʻoina a o ou feutanaiga o le seʻia ou suia aʻu lava, e le mafai ona ou suia isi.

Le Aso Sa (Aperila 16, 2000)

50. E le mafai ona i ai se keener faʻaaliga o se sosaiete agaga nai lo le auala e ia tausia ana fanau.

Mahlamba'ndlophu, Pretoria, Aferika i Saute (Me 8, 1995)

51. O lo matou agaalofa tagata faʻamalosia i tatou le tasi i le isi - le o le alofa mutimutivale poʻo le lagolago, ae o ni tagata soifua ua aʻoaʻo faʻafefea ona liliu o tatou masani puapuagatia i le faʻamoemoe mo le lumanaʻi.

Faʻapaʻia I e Puapuagatia / Fesoasoani ma mo le Faʻamaloloina o Lo Tatou Fanua ”i Johannesburg (Tesema 6, 2000)

52. E atamai le faʻatosinaina o tagata e faia mea ma fai latou te manatu o so latou lava manatu.

Mandela: Ana 8 Lesona o le Taʻitaʻi e Richard Stengel, Time Magazine (Iulai 09, 2008)

53. A amata ona pupuna le vai e valea le tape o le vevela.

Se tafaoga ma le le manuia! saunia e Somi Uranta (2004)

54. Ua ou litaea, ae afai ei ai se mea e fasiotia aʻu o le ala i le taeao le iloa le mea e fai.

Faʻamatalaga le iloa

55. E le mafai ona ou faʻafoliga o loʻu toa ma e mafai ona ou faʻatoʻilaloina le lalolagi atoa.

Mandela: Ana 8 Lesona o le Taʻitaʻi e Richard Stengel, Time Magazine (Iulai 09, 2008)

56. Le faʻamalosi o se faiga lelei pe a faʻatagaina e tuutuuga.

Atlanta's Hartsfield International Airport (Iuni 28, 1990)

57. Tusa lava pe i ai sau faʻamaʻi pipisi, e te le tau nofo i lalo ma moe. Fiafia i le olaga ma luʻi le maʻi ua e maua.

Faʻatalanoaga a le aufaitau Digest (2005)

58. O le amio o le tuputupu aʻe e tatau ona tatou aʻoaʻoina mai uma le fiafia ma le le lelei aafiaga.

Le Tausami o le Tausaga Faʻaletausaga a le Asosi o Tusitusiga mai fafo, Johannesburg, Aferika i Saute (Novema 21, 1997)

59. O le mea e taulia i le olaga e leʻo le mea moni na tatou ola ai. O le eseʻesega na tatou faia i olaga o isi o le a iloa ai le taua o le olaga tatou te ola ai.

90th Aso Fanau faʻamanatuina o Walter Sisulu, Walter Sisulu Hall, Randburg, Johannesburg, South Africa (Me 18, 2002)

60. Na matou taumafai i la matou faigofie auala e taʻitaʻi ai o matou olaga i se faiga e ono faia ai se eseʻesega ma isi.

Ile mauaina o le Roosevelt Freedom Award (Iuni 8, 2002)

61. Foliga o mea taua - ma manatua e 'ata.

Mandela: Ana 8 Lesona o le Taʻitaʻi e Richard Stengel, Time Magazine (Iulai 09, 2008)

O le a lau sili ona faʻamalosia le upusii mai ia Nelson Mandela?

Oe mafai ona vaʻai i a matou oloa e ala i le ulufale i totonu o lenei fesoʻotaʻiga.

Tuua se tali

Maua mai o ia oyna!